COVID bi mogao mutirati tako da nauči ignorirati maske i distancu?

Naučnici u Houstonu ove srijede objavili su studiju o više od 5.000 genetskih sekvenci koronavirusa koja je otkrila neprekidno širenje mutacije virusa, od kojih ga je jedna možda učinila još zaraznijim, piše Washington Post.

Ovo istraživanje, ipak, nije otkrilo i da su ove mutacije virus učinile smrtonosnijim ili da su promijenile klinički ishod bolesti. Svi virusi imaju genetkse mutacije, a većina je beznačajna, tvrde naučnici.

Koronavirusi kao što je SARS-CoV-2 su relativno stabilni kako se virus razvija, jer imaju mehanizam korekture dok se replikuju. Ipak, svaka mutacija jeste rizik, a rasprostranjenost COVID-19 širom svijeta znači da virus ima puno prilika da se promijeni i to na problematičan način, navode u studiji autor James Maser iz bolnice Houston Methodist.

Nova studija, koja još nije recenzirana, do sada je najveća pojedinačna agregacija genetskih sekvenci virusa u Americi. Jedinu veću seriju sekvenci na svijetu objavili su početkom septembra naučnici iz Velike Britanije i donijeli su identičan zaključak - mutacija koja mijenja strukturu "šiljatog proteina" na površini virusa vjerovatno je odgovorna za brzo širenje tog određenog soja.

David Morens, virusolog iz američkog Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti, nakon što je pregledao studiju istakao je da postoji velika mogućnost da je virus, krećući se kroz svjetsku populaciju, vremenom postao zarazniji i da bi to moglo da utiče na našu moć da kontrolišemo pandemiju.

"Ovo je jedna studija i ne možemo pretjerati u zaključcima samo na osnovu nje, ali ukazuje da bi virus slučajnim mutacijama mogao da prestane da reaguje na naše pokušaje da ga spriječimo kao što su nošenje maske ili fizička distanca", dodao je Morens, prenosi Blic.rs.

"Nošenje maski, pranje ruku, sve to jeste prepreka za širenje, ali kako virus postaje zarazniji, statistički je bolji u zaobilaženju tih barijere", rekao je on.

Sve ovo može da utiče i razvoj vakcine. Kako ljudi stiču imunitet, bilo preležanom infekcijom ili vakcinom, virus bi mogao da bude pod seletivnim pritiskom da izbjegne ljudski imunološki odgovor.

"Iako to još ne znamo, sasvim je moguće da ovaj koronavirus, kada naš imunitet na nivou populacije postane dovoljno visok, pronađe način da zaobiđe naš imunitet. Kada bi se to dogodilo, bili bismo u istoj situaciji kao i sa gripom. Moraćemo stalno da jurimo kako se virus mijenja i kako mutira i da mijenjamo formulu vakcine u skladu s tim", zaključio je David Morens, inače zamjenik glavnog američkog stručnjaka za borbu protiv koronavirusa – Anthonyja Faucija.