Brijunske životinje Vs. hladnoća

Foto: Papagaj Koki

Životinje Nacionalnog parka Brijuni, mahom egzotične, zahvaljujući brizi šestero radnika Stručne službe, nisu ostale smrznute, gladne i žedne zbog novonastale vremenske neprilike.

U borbu sa cičom zimom krenulo se pojačanom prehranom životinja, jasle su stalno pune hrane, pojilice se odleđuju i pune friškom vodom, a nastambe gdje obitavaju pojedine vrste se griju.

Budući da na brijunskim proplancima, šumama, parkovima obitavaju jeleni lopatari, košute, zebre, antilope, somalijske ovce, mufloni, indijsko sveto govedo Zebu, lame i druge vrste, za njih ne smije biti neugodnih iznenađenja, pa im se osigurava redovita i kvalitetna prehrana.

Posebna briga posvećena je jednim od najvećih slonova u Evropi, Sonyju i Lanki, koji zajedno teže preko deset tona, a koje je Tito dobio na poklon od Indire Gandhi. Njihova nastamba se grije, a kako je zaštićena od bure, ovaj slonovski par rado izlazi izvan toplog "stana" i ovih dana rado provodi više sati na zubatom suncu. Dnevno im se, u zimskim uvjetima, osigurava preko 200 kilograma hrane, jabuka, krušaka, ostalog voća, riže, sijena, a svaki jednim srkom surle popije do deset litara vode.

Prema riječima v.d. stručnog voditelja Branimira Reindla, Sony i Lanka su stalno pod budnim okom veterinara, pa ako se uoči da gube apetit, ili se pokaže da su malaksali, anemični, tada im se preventivno daju vitaminsko- mineralni preparati te zeleni ili indijski čaj.

Papagaji, predvođeni popularnim Titovim 52-godišnjim Kokijem, uživaju u toploj staklenoj zimskoj volijeri, površine tridesetak kvadratnih metara koja se zagrijava do sobne temperature od 22 do 25 stupnjeva. Kokijev omiljen "meni" sastoji se od jabuka, kikirikija i suncekretovih sjemenki.

Kad je 5. marta 2003. rođen u svijetu jedinstven primjerak mješanca somalijske ovce i muflona, nazvan Brionko, u NP-u Brijuni bili su ponosni na svoju malu maskotu. Međutim, danas je Brionko odrastao, ne razlikuje se od ostalih pripadnika stada ovaca i muflona, kojih je ukupno stotinjak, a boravak u prirodi olakšavaju im natkrivene obnovljene nastambe, pod koje se sklanjanju u slučaju kiša i nevremena.

Branimir Reindl zadovoljan je "krvnom slikom" brijunskih životinja, koje ne poboljevaju i ne ugibaju, pri čemu je hvale vrijedan podatak da oko 60 % oplođenih košuta redovito na svijet donosi podmladak. Očigledno im je život na Brijunima ugodan i za ljubav vrlo inspirativan.