B. Gates želi Sunce zatamniti kredom

Šef Microsofta Bill Gates podržava ideju da se ispuštanjem praha krede u atmosferu Zemlje zatamne sunčevi zraci i tako spriječi globalno zagrijavanje, ali ta namjera izuzetno zabrinjava naučni svijet.

Kako navode naučni portali, Gatesa već godinama optužuju da je zagovornik depopulacije, prenosi Srna.

Kako izvještava portal "Velika politička liga" (Big Leagye Politics), Gates finansira studiju istraživača sa Harvarda, koja nastoji da dokaže da bi svakodnevno ispuštanje miliona tona krede pretvorene u prah moglo da zatamni sunce i da bude oružje protiv klimatskih promjena. 

Tim sa Harvarda dobio je ideju za svoje istraživanje tokom prirodne katastrofe koja je pogodila Filipine 1991, kada je eksplodirao vulkan Mont Pinatubo. 

U toj katastrofi stradalo je više od 700 ljudi i srušeno je na stotine hiljada kuća. 

U stratosferi je nakon eksplozije vulkana ostao hemijski oblak, što je dovelo do ispuštanja 20 miliona tona sumpornog dioksida. 

Sumporna kiselina je bila "u kiši" više od godinu dana i odbijala sunčevu svjetlost, što je dovelo do mogućnosti razvoja eksperimenta sa kontrolisanim poremećajem stratosfere. 

Plan koji finansira Gates trebao bi da simulira posljedice eksplozije vulkana na cijeloj Zemlji. 

Plan tima sa Harvarda uključuje upotrebu 800 velikih aviona koji bi ispuštali tone krede 18 kilometara iznad površine Zemlje. 

Grupa naučnika tvrdi da bi zamračenje odbijalo sunčeve zrake i tako spriječilo globalno zagrijavanje. 

Međutim, veliki dio njihovih kolega ozbiljno je zabrinut zbog Gatesovog plana. 

"Ako iskoristite ovu tehnologiju i sprovedete je loše ili neovlašteno, tada možete stvoriti različite vrste globalnih rizika koji mogu da predstavljaju jednake, ako ne i veće, izazove globalnom društvu od klimatskih promjena", poručuje savjetnik UN za klimatsku politiku Janos Pasztor. 

On poručuje da svjetske vlade trebaju da se uključe u raspravu o planu. 

Naučnici upozoravaju da je najveći rizik plana zatamnjenja sunca - ometanje procesa fotosinteze, bez kojeg biljne i prehrambene kulture ne bi mogle preživjeti, a sav ljudski i životinjski život bio bi ugrožen.