Znate li priču o Valentinovu?

U cijelom svijetu danas se obilježava 14. februar, Dan zaljubljenih, praznik koji korijene ima u legendi o svetom Valentinu, svećeniku što mu je prema predanjima glava odrubljena jer je tajno vjenčavao zaljubljene parove u 3. stoljeću.

On je kazao da je priča o svetom Valentinu ipak u domenu legende te da se ne može sa sigurnošću utvrditi ni da li je bio stvarna osoba, kao ni istinitost detalja u vezi sa njegovim životom. Tek se pretpostavlja da je živio u 3. stoljeću i da ga je ubio rimski car Klaudije II 269. godine. Smatra se da je Valentin bio liječnik i biskup.

"Njegovo štovanje u Crkvi počinje u 4. stoljeću, ali u pravom smislu tek u 15. stoljeću i to vjerojatno dolazi iz profane kulture kao Dana zaljubljenih. Koliko to ima veze sa 14. februarom kada se u starom rimskom kalendaru slavila božica Junana ili Juno, Božica zaljubljenih, i to nije skroz potvrđeno", istaknuo je on.

Mi ćemo vas podsjetiti na najpoznatiju teoriju o nastanku ovog praznika koja potječe iz Rima, još dok je kršćanstvo bilo potpuno mlada religija, živio je svećenik Valentin.

Tadašnji car, Klaudije I, naredio je svim vojnicima da se niti slučajno ne smiju ženiti ili zaručivati jer je držao da se vojnici (kao oženjeni ili zaručeni muškarci) neće htjeti boriti u njegovim ratovima, već će radije ostajati kod kuće sa svojim obiteljima. Svi svećenici odlučili su poštovati ovu carevu odluku, pa nisu više htjeli vršiti sam obred vjenčanja.

Međutim, svećenik po imenu Valentin oglušio se na carevu odluku i počeo je potajno održavati ceremonije vjenčanja svih mladih parova koji su to željeli, sve dok ga vlasti nisu ulovile i bacile u tamnicu. 14. februara (večer uoči rimskog proljetnog blagdana Luperkalija) svećeniku Valentinu odrubili su glavu. Nedugo nakon smrti narod ga je proglasio svecem, a kada se u Rimu učvrstilo kršćanstvo, svećenstvo je odlučilo spojiti blagdan Luperkalija i smrt Svetog Valentina u jedan.

Odredili su da će se novi praznik slaviti 14. februara, na dan Valentinove smrti, a ime su mu dali u spomen na ovog sveca. Naravno da postoje i druge teorije o porijeklu ovog praznika, pa se tako mogu pronaći teze da potječe od nekih poganskih obreda, dok druge pak govore kako se u srednjovjekovnim vremenima vjerovalo da se ptice počinju pariti 14. februara, pa otuda običaj slanja "Valentinovskih" čestitki. Ipak, najvjerojatnije je da Valentinovo postoji u spomen na svećenika Valentina.

Najstariju čestitku za Valentinovo napisao je francuski vojvoda Charles Orleanski. Namjenio ju je svojoj supruzi dok je bio u zatočeništvu u Engleskoj. Simbol je Valentinova i Kupid, starorimski bog ljubavi. Često se prikazuje kako drži luk i strijelu jer se vjeruje da se onaj koga on pogodi svojom čarobnom strelicom odmah zaljubi. Svake se godine za Valentinovo pošalje oko milijardu čestitaka, a nešto više pošalje se jedino za Božić. Valentinovo je, uz Majčin dan, dan i kada se kupuje najviše cvijeća. Svake godine djevojke i žene širom svijeta na Valentinovo zajedno dobiju oko 50 miliona ruža. U Veronu, rodni grad Romea i Julije, svake godine pristigne oko hiljadu ljubavnih pisama za Juliju. U Americi, zanimljivo, čak 15 posto čestitaka za Valentinovo djevojke pošalju same sebi.

Od 15. stoljeća taj dan se uzima kao Dan zaljubljenih, što se održalo do danas. Taj datum više nije obavezan za slaviti u Crkvi, već je u potpunosti prešao u svjetovnu, odnosno sekularnu zbilju.

Prvobitno praznik katoličke crkve, dan Svetog Valentina do srednjeg vijeka nije bio poistovećivan sa romatičnom, već sa fizičkom ljubavi, dok se sada slavi kao dan ljubavi i zaljubljenih.

Sveti Valentin je dugo smatran danom neudatih i neoženjenih, a ne bračnih parova. Toga dana djevojke bi se skrivale po selu i čekale da ih mladići pronađu, a parovi stvoreni nakon te igre trebalo je da se vjenčaju tokom te godine.

Sveti Valentin je postao popularan osamdesetih godina prošloga vijeka u Kini i na Tajvanu gdje postoji još jedan tradicionalni praznik za zaljubljene, Si Sijao Đie, koji vodi porijeklo od antičke legende. On se praznuje sedmog dana sedmog mjeseca lunarnog kalendara. A istoga dana, u Japanu, žene, posebno zaposlene, moraju svojim muškim kolegama da poklanjaju čokolade i čokolande bombone, ponekad i veoma skupe.

Kakvi god mu korijeni bili i koliko god bila istinita priča o svetom Valentinu, Dan zaljubljenih u 21. stoljeću, vremenu s toliko ratova, nesretnih i gladnih, vrijedan je spomena i proslave najznačajnije niti čovjekova života - ljubavi.