Stručnjaci o promjenama u moru: "Jadran se drastično mijenja, više nije kao nekad"

Jadransko more prolazi kroz promjene kakve su do prije nekoliko desetljeća bile nezamislive. Najveća biološka raznolikost nalazi se u njegovu južnom dijelu, uz obalu Crne Gore, ali upravo su tamo danas promjene najizraženije.

Na okruglom stolu koji je organizirala Crnogorska akademija nauke i umjetnosti, naučni savjetnik Instituta za biologiju mora Sveučilišta Crne Gore, dr. Aleksandar Joksimović, upozorio je da Jadran kakav smo poznavali više ne postoji. Kako je istaknuo, porast temperature mora postaje sve ozbiljniji problem, i to ne samo na površini, već i u dubljim slojevima.

Promjene temperature imaju dalekosežne posljedice. One dovode do pojave novih vrsta u Jadranu, uključujući i invazivne koje dolaze iz toplijih mora i remete postojeću ravnotežu morskog ekosistema. U takvim okolnostima očuvanje biološke raznolikosti postaje ključno pitanje.

Prema posljednjem popisu iz 1996. godine, u Jadranu je bilo zabilježeno 407 vrsta riba. U proteklih 30 godina u more je ušlo čak 48 novih vrsta, koje su stigle ili iz Crvenog mora preko Sueskog kanala ili iz Atlantskog okeana kroz Gibraltar. Većina njih trajno se nastanila.

Posebno zabrinjava promjena temperaturnog režima. U posljednjim godinama zabilježen je priliv toplije vode pa se prosječna temperatura Jadranskog mora, kako na površini tako i u dubinama, povećala za jedan, dva pa čak i tri stepena. Dok jedan stepen u zraku djeluje beznačajno, u moru ima ogroman utjecaj i značajno mijenja ekološke cikluse i staništa.

Tokom julske istraživačke ekspedicije MEDITS, na dubini od 300 metara izmjerena je temperatura od 17 stepeni Celzija, dok je ranije na toj dubini bila stabilnih 12 stepeni. Takav skok, naglašavaju stručnjaci, dosad nije zabilježen.

Osim klimatskih promjena, pod velikim pritiskom su i riblji resursi. Crnogorski ribari djeluju u uskom obalnom pojasu, dok susjedne države raspolažu znatno većim flotama. Kako je upozorio Joksimović, Crna Gora se često nalazi u nepovoljnom položaju prilikom odluka Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja i Europske komisije, jer se mjere odnose na cijelo more, iako nije odgovorna za ukupno stanje resursa.
 
Istodobno, invazivne vrste postaju sve prisutnije. Dr. Olivera Marković ističe da je u Jadranu registrirano 23 vrste dekapodnih rakova, od kojih čak 15 ima invazivni karakter. Posebnu pozornost privlači plavi rak, izuzetno prilagodljiva vrsta bez značajnih prirodnih neprijatelja.

Iako predstavlja problem za ribarstvo, plavi rak može biti i ekonomska prilika. Najučinkovitiji način da se smanji njegova populacija jest intenzivniji izlov i uključivanje u prehranu, piše N1.hr. U mnogim dijelovima svijeta ova vrsta već je cijenjen gastronomski proizvod, bogat proteinima i omega-3 masnim kiselinama. Ipak, glavni problem ostaje slaba potražnja i nedovoljna informiranost.