Stiglo je još jedno upozorenje: "Ovo je najveći izum čovječanstva, a mi nismo spremni"

U samo nekoliko mjeseci sistem umjetne inteligencije ChatGPT donio je pravu revoluciju: daje savjete, piše i lektorira tekstove, pomaže u prilikom popravka automobila i još puno toga.

Poznati američki esejist i višestruki dobitnik Pulitzerove nagrade Thomas Lauren Friedman u najnovijoj kolumni za New York Times pokušao je objasniti što bi to moglo značiti za čovječanstvo.

Ispričao je kako je prošle sedmice doživio nevjerojatno, ali i uznemirujuće iskustvo. Craig Mundie, bivši glavni direktor za istraživanje i strategiju u Microsoftu demonstrirao mu je GPT-4, najnapredniju verziju chatbota umjetne inteligencije, kojega je razvio OpenAI.

Craig se pripremao izvijestiti odbor Planet Worda, muzeja jezične umjetnosti o uticaju ChatGPT-a na riječi, jezik i inovacije, piše Jutarnji.hr.

"Moraš shvatiti, upozorio me Craig prije nego što je započeo svoj demo, ovo će promijeniti sve što radimo u vezi s bilo čim. Mislim da je to najveći izum čovječanstva ikada. Kvalitativno je drugačiji i donijet će transformaciju", upozorio me tada Craig.

Dodao je kako će veliki jezični modeli poput ChatGPT-a stalno povećavati svoje mogućnosti i odvesti nas prema ‘obliku opće umjetne inteligencije‘, i pružati učinkovitost u operacijama, idejama, otkrićima i uvidima koje dosad nikada nisu bile moguće u svom domenama.

Kako piše Friedman, Craig je najprije zamolio GPT-4, za koji je Craig bio napredni korisnik i upravo je bio pušten u javnost da ukratko opiše muzej Planet Word i njegovu misiju. Učinio je to savršeno, u samo nekoliko sekundi.

Zatim ga je zamolio da učini isto u 200 riječi. Opet je trajalo tek nekoliko sekundi. Zatim ga je zamolio da učini isto na arapskom, zatim na mandarinskom. Opet samo dvije sekundi. Zatim opet na engleskom, ali u obliku Shakespeareova soneta. Još nekoliko sekundi.

"Jedva sam zaspao te noći. Dok sam posmatrao sistem umjetne inteligencije kako proizvodi takvu razinu originalnosti na više jezika u samo nekoliko sekundi navelo me da se sjetim zapažanja velikog pisca SF-a Arthura C. Clarkea da se ‘bilo koja dovoljno napredna tehnologija ne razlikuje od magije", napisao je.

‘Pogodit će nas tornado‘

Druga stvar koja mu je pala na pamet bila je scena na početku filma Čarobnjak iz Oza, tornado koji sve diže u zrak i stvara vrtlog, uključujući Dorothy i Tota, a zatim nestaje iz ovozemaljskog, crno-bijelog Kansasa do blještave, futurističke Zemlje Oza, gdje je sve u bojama.

Upravo takav tornado će nas pogoditi, tvrdi Friedman. Ovo je prometejski trenutak, jedan od onih trenutaka u historiji kada se uvode novi alati, načini razmišljanja i izvori energije koji predstavljaju takav odmak i napredak u odnosu na ono što je postojalo prije da ne možete promijeniti samo jednu stvar, morate promijeniti sve, način na koji stvarate, kako se takmičite, kako surađujete, kako radite, kako vladate, ali i kako varate, činite zločine i vodite ratove.

Friedman zatim nabraja najvažnija dostignuća u zadnjih 600 godina: izum tiskarskog stroja, znanstvena revolucija, poljoprivredna revolucija u kombinaciji s industrijskom revolucijom, nuklearna energija, osobno računarstvo, internet i ovaj trenutak.

Rješava najteže probleme

Jedina je razlika što ovaj trenutak nije vođen jednim izumom, poput pisaće mašine ili parne mašine, već tehnološkim supercirkusom.

To je naša sposobnost da osjećamo, digitaliziramo, obrađujemo, učimo, dijelimo i djelujemo, a sve više uz pomoć umjetne inteligencije. Ta se petlja uključuje u sve - od vašeg automobila, preko frižidera, pametnog telefona do borbenih letjelica i svakim danom pokreće sve više procesa, objašnjava.

Podsjeća kako nikada veći broj ljudi nije imalo pristup jeftinijim alatima koji postojano povećavaju njihovu snagu ubrzanom brzinom - dok se istovremeno šire u osobne i poslovne živote sve više ljudi. I to se događa puno brže nego što je većina očekivala.

Mogućnost korištenja ovih alata za rješavanje naizgled nemogućih problema, od ljudske biologije do fuzijske energije i klimatskih promjena, izaziva strahopoštovanje, misli Friedman.

Potom navodi primjer za koji većina ljudi uopće nije čula: način na koji je DeepMind, laboratorij za AI u vlasništvu Alphabeta, nedavno upotrijebio svoj AlphaFold AI sistem za rješavanje jednog od najtežih naučnih problema brzinom i opsegom to je bilo zapanjujuće znanstvenicima koji su se praktički cijelu svoju karijeru polako i mukotrpno približavali rješenju.

Proteini

Riječ je o ‘savijanju proteina‘. Proteini su velike složene molekule, sastavljene od nizova aminokiselina. Ono što svaki protein može učiniti ovisi o njegovoj jedinstvenoj trodimenzionalnoj strukturi.

Jednom kada naučnici budu mogli ‘identificirati oblike proteina mogu ubrzati sposobnost razumijevanja bolesti, razviti nove lijekove i na drugi način istraživati misterije života na Zemlji, objašnjava.

Science News je pisao da su bila potrebna desetljeća eksperimenata da se otkrije struktura više od 194.000 proteina, koji su svi pohranjeni u Banci podataka o proteinima.

Međutim, 2022. baza podataka AlphaFolda je eksplodirala s predviđanjima strukture više od 200 miliona proteina. Za čovjeka bi to bilo vrijedno Nobelove nagrade. Možda dva.

Zahvaljujući tome, napravljen je ogroman korak naprijed u našem razumijevanju ljudskog organizma.

Meta tehnologije imaju kapacitet pomoći u pronalaženju obrazaca koji pomažu otkrićima u skoro svakoj disciplini, navodi se u znanstvenom članku Unfolding AI’s Potential koji je objavio Bipartisan Policy Center.

ChatGPT je još jedna takva tehnologija.

Ali kao što je Dorothy otkrila u Ozu dobru i lošu vješticu, koje su se borile za njezinu dušu, tako će biti i s ChatGPT-om, Googleovim Bardom i AlphaFoldom, predviđa Friedman.

Alat, ali i oružje

Jesmo li spremni? Ne čini se tako: Mi još uvijek raspravljamo o tome treba li zabraniti knjige u jeku tehnologije koja može sažeti ili odgovoriti na pitanja o gotovo svakoj knjizi u jednoj sekundi.

Poput mnogih modernih digitalnih tehnologija temeljenih na softveru i čipovima, namjena AI-ja je dvostruka - može poslužiti kao alat, ali i oružje.

Posljednji put kada je čovjek izmislio tako moćnu tehnologiju radilo se o nuklearnoj energiji - može se upotrijebiti da obasja cijelu državu ili uništi cijeli planet.

Treba naglasiti da su nuklearnu energiju razvila politička tijela, koja su kolektivno stvorila sustav kontrole da obuzdaju njezino širenje među lošim akterima nije savršen, ali nije ni loš.

S druge strane, umjetnu inteligenciju uvode privatne kompanije radi profita. Pitanje koje si moramo postaviti, tvrdi Craig, jest kako upravljati državom i svijetom u kojem vještačke inteligencije ‘mogu biti oružje ili alati u svakoj domeni" dok ih kontroliraju privatne tvrtke i svakim danom postaju sve moćniji.

Drugačiji model upravljanja

Morat ćemo razviti ono što ja nazivam ‘složenim prilagodljivim koalicijama‘, gdje se posao, vlada, društveni poduzetnici, edukatori, konkurentske supersile i moralni filozofi udružuju kako bi definirali kako ćemo dobiti najbolje, a eliminirati najgore od umjetne inteligencije.

Ni jedan igrač u ovoj koaliciji ne može sam riješiti problem. Zahtijeva potpuno drugačiji model upravljanja od tradicionalne lijeve ili desne političke podjele, tvrdi američki esejist.

Zaključuje da ćemo morati napraviti tranziciju u vrijeme najgorih napetosti među velikim silama od kraja Hladnog rata i kulturnih ratova koji izbijaju unutar gotovo svake demokracije. Upozorava da bi bilo bolje da to shvatimo čim prije.