Podsjetimo se legende: Yves Saint Laurent (antologijske kreacije)
Yves Saint Laurent je jedan od najznačajnijih dizajnera prošlog vijeka. Sama činjenica da je u dvadeset i prvoj godini svog života dobio čast da postane glavni dizajner modne kuće legendarnog Christian Diora govori dovoljno. Saint Laurent je bio pozvan u vojsku za vrijeme alžirskog rata, te je već nakon nekoliko mjeseci bio otpušten radi bolesti, odnosno mentalne nepodobnosti. Po povratku u Pariz, uvidio je da se na čelu modne kuće Dior nalazi Marc Bohan, te je sa svojim partnerom Pierrom Bergeom osnovao svoju modnu kuću 1961. godine.
YSL je već za vrijeme dizajniranja za Diora izazivao kontroverzne reakcije publike, s obzirom da ono što je on kreirao za tu modnu kuću nije ono što je prosječni Dior kupac očekivao. To su npr. bile trapez haljine iz 1958. godine.
Sredinom šezdesetih osmislio je luksuznu žensku 'pret-a-porter' liniju industrijski, masovno proizvedene dizajnerske odjeće, koja je bila dostupna u istoimenom lancu prodavaonica. Popularizirajući na taj način pret-a-porter, pridonio je demokratiziranju mode, koja je postajala dostupnija širem krugu potrošača. Drugim riječima, publika je gledala redizajniranje street mode u rukama couturiera.
Donio je novu slobodu u oblačenju žena. U žensku je garderobu unio neke dotad tipično muške odjevne predmete poput blejzera, smokinga, trenčkota i safari-jakne. Za svoje kreacije često je pronalazio inspiraciju u slikama Mondriana, Matissa, Picassa koristeći ih kao historijske ikone i pretvarajući ih u nešto moderno. Jedna od najpoznatijih takvih kracija je Mondrian haljina iz 1965. godine.
YSL je također radio dosta etno inspirisanih kolekcija (Rusija, Kina, Afrika), te je bio prvi dizajner koji je koristio crne mankenke.
YSL za Diora, trapez haljine, 1958.
Sophia Loren na YSL (za Diora) reviji, 1958.
YSL poslije revije, 1958.
Afrička kolekcija, 1967.
Ruska kolekcija, 1976-7.
Kolekcija 40te, 1970.
"Le Japon", 1983-4
Safari jakna
Le Smoking, fotografija: Helmut Newton
Mondrian haljina
Gasha, radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.