Pepeljuga i vuk na svjetskoj turneji

Pepeljuga, Trnoružica, Vuk i sedam kozlića - ove bajke, koje su braća Grimm sakupila u narodu i stavila na papir, poznaju mnogi. Prije tačno 200 godina po prvi put su objavljene. Tim povodom će u novembru u Münchenu biti otvorena izložba koja će potom krenuti na put oko svijeta, javlja Deutsche Welle.

Daleki svijet s izmišljenim likovima i standardnim početkom "Bio jednom jedan..." i uobičajenim svršetkom "Živjeli su sretno do kraja života"- to je svijet kakav poznajemo iz većine klasičnih bajki. Ali, putujuća izložba Goetheovog instituta ne želi samo podsjetiti na stare, dobro poznate priče. Braća Grimm i njihov jubilej su samo povod. Ono što se na izložbi posebno tematizira je izdvajanje općenitog iz strukture bajki, objašnjava Robert Müller, kreativni direktor agencije facts&fictions koja je osmislila izložbu.

Svaka priča treba imati junake i zlikovce, pobjednike i gubitnike, dobre i zle likove. Bajke, kolikogod bile fantastične, imaju šablone (uzorke) koje se uvijek ponavljaju. Osim toga, one prenose jasna pravila: vrline i dobro uvijek pobjeđuju, a varanje i laganje uvijek bivaju kažnjeni.

Čarobna šuma teška nekoliko tona
Sadržaji bajki predstavljaju se kroz različite tematske okosnice koje su instalirane u umjetnoj šumi, multimedijalno i vizualno atraktivno - malo teksta, kratke i jasne rečenice. Kako bi za sve to stvorila adekvatan okvir i atmosferu, voditeljica projekta Kristine Klein je kreirala stabla sastavljena od drvenih šablona. Sastaviti ih može svatko. Da bi izložba mogla stvarno biti postavljena svugdje na svijetu, svi materijali koji su za nju korišteni morali su biti praktični, lagani, neosjetljivi na toplinu i veliku vlagu u zraku. Svi rekviziti i eksponati morali su stati u sedam kutija, no sve skupa se ipak radi o teretu teškom nekoliko tona.

Veza sa suvremenom svakodnevnicom
Za bolje razumijevanje bajki Kristine Klein je razvila neku vrstu tipologije u kojoj su uvijek prikazana po tri lika  koja simboliziraju dobro i zlo. Na mjestu u čarobnoj šumi posvećenom junakinjama, objašnjava se da se radi o vrloj princezi, jadnoj hrabroj djevojčici i mudroj ženi. Oni koji požele čuti sasvim klasično ispričanu priču, mogu je poslušati preko slušalica. No izložba predstavlja i moderne rime i bajke u rap-aranžmanu. Na taj način i preko velikog broja igara, posjetitelji se upućuju na koji se sve potencijal krije u bajkama i kako je široka paleta mogućnosti njihove prezentacije.

Organizatorima je bilo važno da uvijek postoji i veza s današnjim životom. Konačno, junaci postoje i današnjim, modernim fantastičnim romanima, a motivi iz bajki se koriste i u reklamama. Tako se na primjer kreme protiv bora predstavljaju kao čarobni napitci. Izložba, stoga, ima i jasan prosvjetiteljski karakter. Nju mogu lektori Goetheovog instituta koristiti za svoju nastavu, ali je publika može razumjeti i bez pomoći. No, posjetitelji nisu pozvani da samo pasivno "konzumiraju", nego i da budu kreativni. Na jednom mjestu je tako ugrađen i-pad na kojem svaki posjetitelj može napisati svoj dio jedne beskrajne, odnosno mamutske bajke. Na kraju će, nada se idejni otac izložbe Robert Müller, nastati jedna nova velika svjetska bajka.