Ljudi, oprez: Tajne koje povjeravamo AI chatbotovima nisu privatne
Ljudi umjetnoj inteligenciji sve češće povjeravaju vrlo lične i osjetljive informacije, a novo istraživanje pokazuje da mnogi nisu svjesni šta se s tim podacima kasnije može dogoditi.
Prema istraživanju DuckDuckGo Researcha pod nazivom "The AI Privacy Problem", oko trećina ljudi chatbotovima povjerava tajne koje ne dijele ni s prijateljima, porodicom ili zdravstvenim radnicima. Među onima koji sebe opisuju kao AI entuzijaste taj broj raste na 56 posto.
Istraživači su utvrdili i da 43 posto roditelja umjetnoj inteligenciji govori stvari koje ne povjeravaju ni najbližim osobama, uključujući vlastitu djecu.
Obilježena 31. godišnjica zločina na Markalama: Sjećanje na 43 ubijena građana Sarajeva
Problem nije samo u količini informacija koje korisnici dijele, već i u tome što često ne znaju kako se ti podaci mogu koristiti.
Chatbot nije povjerljivi sagovornik
Ljudi se chatbotovima obraćaju za savjete o zdravlju, finansijama, roditeljstvu i bračnim problemima. Međutim, stručnjaci upozoravaju da razgovori s AI sistemima nisu nužno privatni.
Alarmantno upozorenje: Najmanje 1,2 miliona djece iskorišteno za AI-generisani seksualni sadržaj
Kompanije mogu koristiti razgovore za treniranje svojih modela, dok u određenim okolnostima podaci mogu biti dostupni i organima za provođenje zakona. Ako se AI koristi putem poslovnog naloga, pristup razgovorima može imati i poslodavac, piše CNET.
"Sve ove poruke počivaju na jednoj pretpostavci: da su ovi razgovori privatni. U većini slučajeva to jednostavno nije tačno", upozorili su istraživači DuckDuckGoa.
Samo 25 posto ispitanika znalo je da kompanije koje razvijaju AI modele mogu biti zakonski obavezne predati podatke iz razgovora ukoliko za to dobiju odgovarajući sudski nalog.
Takvi slučajevi već su zabilježeni. Transkripti razgovora s ChatGPTjem korišteni su u policijskim istragama u SAD-u, dok je razgovor sa Snapchatovim AI chatbotom korišten kao dokaz na jednom suđenju za ubistvo.
Podaci se mogu koristiti za treniranje AI-ja
Više od polovine ispitanika nije znalo ili nije bilo sigurno da se njihovi razgovori mogu koristiti za treniranje umjetne inteligencije.
To je posebno važno jer korisnici chatbotovima često povjeravaju informacije koje nikada ne bi objavili javno.
AI stručnjakinja Uttara Ananthakrishnan sa Univerziteta Washington upozorava da chatbotovi kod korisnika stvaraju lažan osjećaj bliskosti i povjerljivosti.
"Korisnici s ovim alatima dijele nefiltrirane misli, osjetljiva zdravstvena pitanja i ranjive lične dileme koje vjerovatno nikada ne bi ukucali u Google", kazala je.
Kako zaštititi privatnost?
Stručnjaci ne savjetuju prestanak korištenja AI alata, ali preporučuju oprez.
Korisnici bi trebali provjeriti postavke privatnosti i, gdje je moguće, isključiti korištenje razgovora za treniranje AI modela. Također se savjetuje da se chatbotovima ne šalju lozinke, finansijski podaci, poslovne tajne i druge informacije koje ne biste željeli da neko drugi vidi.
Najjednostavnije pravilo je: razgovor s chatbotom tretirajte kao potencijalno javnu komunikaciju.
Umjetna inteligencija može biti koristan alat, ali chatbot nije isto što i povjerljivi prijatelj, ljekar, advokat ili terapeut. Ono što mu napišete možda neće zauvijek ostati samo između vas i ekrana.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.