Naučnici zaronili u najmračnije dubine okeana: Ono što su pronašli ih je šokiralo
Istraživački brod Pourquoi Pas? u junu je s oko 30 naučnika istraživao dno sjeveroistočnog Atlantika. Tokom zarona podmornicom Nautile, na dubini većoj od 4.550 metara, istraživači su stigli do područja na kojem se decenijama nalazi velika količina radioaktivnog otpada.
Na morskom dnu pronađene su desetine hiljada bačvi radioaktivnog otpada. Neke su već ozbiljno korodirale, dok je dio sadržaja iscurio u okolni sediment.
Mjerenja su pokazala prisustvo radionuklida povezanih s otpadom u koncentracijama višim od uobičajenih za to područje. Posebno su značajni kobalt-60 i niobij-94, dok su pronađeni i cezij-137 i americij-241, piše Earth.com.
Dječaka (4) u kampu na Jadranu ugrizao poskok
Međutim, naučnicima nije jednostavno utvrditi tačno porijeklo svih radioaktivnih materijala. Cezij-137 i americij-241 mogu poticati i od testiranja nuklearnog oružja ili nuklearnih nesreća. Zbog toga će biti potrebne detaljne laboratorijske analize prikupljenih uzoraka.
Na ovom području je tokom druge polovine 20. stoljeća odloženo više od 200.000 bačvi radioaktivnog otpada. Otpad je uglavnom poticao iz nuklearnih aktivnosti, a prije odlaganja često je miješan s materijalima poput betona ili bitumena i smještan u metalne spremnike.
NASA-ine fotografije s Marsa pokrenule raspravu na Redditu: "To je čovjek! To je oružje!"
Iako se očekivalo da će se radioaktivni sadržaj tokom vremena postepeno oslobađati i raspršivati u okeanu, istraživači sada imaju priliku direktno proučiti stanje bačvi i njihovu okolinu.
Naučnici još prikupljaju vizuelne i hemijske podatke koji bi mogli pomoći u utvrđivanju sadržaja pojedinih bačvi, kao i njihovog porijekla.
Jedno od zanimljivijih otkrića jeste činjenica da su se brojni morski organizmi nastanili na bačvama i oko njih. Istraživači su zabilježili spužve, rakove, anemone i druge organizme.
Tako su bačve na inače gotovo potpuno tamnom i muljevitom dnu postale svojevrsna ostrva života.
Ali upravo to otvara novo pitanje: da li organizmi koji žive u neposrednoj blizini radioaktivnog otpada apsorbuju radionuklide?
Kako bi dobili odgovor, naučnici su prikupili uzorke sedimenta, vode, morskih organizama i mikrobioloških zajednica. Istražena su i obližnja prirodna staništa kako bi se mogla napraviti poređenja.
Za sada je prerano govoriti o stvarnim posljedicama po ekosistem. Istraživače tek očekuju mjeseci laboratorijskih analiza koje bi trebale pokazati koliko se radioaktivni materijal proširio i postoji li značajan uticaj na život u dubinama Atlantika.
Jedno je, međutim, već jasno: dio sadržaja iz dotrajalih bačvi završio je u morskom okolišu. Kolike su posljedice, nauka tek treba utvrditi.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.