NASA pokreće misiju istraživanja misterioznog mjeseca: Želimo odgovoriti na pitanje koje sve zanima

NASA se sprema lansirati svoju svemirsku letjelicu Europa Clipper, koja ima vrijednost od 5,2 milijarde dolara, na put prema Jupiteru, što se smatra jednim od najsnažnijih pokušaja da se otkriju tragovi života izvan naše planete. 

Očekuje se da će lansiranje biti zakazano za danas, 14. oktobar, iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi, s vremenskim planom lansiranja u 12:06 po istočnom vremenu (17:06 BST za Ujedinjeno Kraljevstvo).

Prvotno je lansiranje bilo odgođeno zbog uragana Milton, koji je izazvao velike štete u Floridi, a mnoge obitelji su ostale u tuzi zbog gubitka voljenih osoba tokom ovog prirodnog incidenta.

Nakon lansiranja, Europa Clipper će započeti svoje petogodišnje putovanje koje obuhvaća impresivnih 1,8 milijardi milja, usmjereno prema Jupiteru. Ključna svrha ove misije je istražiti mjesec Europa, gdje se nadaju da će pronaći uvjete pogodne za život. Letjelica će orbitirati Jupiter i izvesti više od 40 preleta nad Europom, koja se smatra jednim od najsvjetlijih kandidata za postojanje života u našem Sunčevom sistemu.

Ova misija dolazi nakon što je NASA-ina svemirska letjelica Juno prošle godine došla na samo 220 milja od smrznute površine Europe. Juno je snimila fotografije koje otkrivaju neobične geološke formacije, uključujući strme padine koje podsjećaju na velike jajolike udubine. Istraživanja sugeriraju da ispod ledene kore Europe može postojati golemi okean, a geološke značajke na površini upućuju na mogućnost slobodnog pomicanja ove ledene ljuske.

Bob Pappalardo, vodeći naučnik projekta, naglasio je da je jedno od osnovnih pitanja misije istražiti postojimo li sami u svemiru. "Ako otkrijemo uvjete za život, a možda i samo jedno postojanje života na Europi, to bi značilo da su postojala dva mjesta u našem Sunčevom sistemu koja podržavaju život: Zemlja i Europa", dodao je Pappalardo.

Clipper bi trebao stići do Europe u aprilu 2030., gdje će provesti analize ledenih čestica u potrazi za mikroorganizmima koji bi mogli biti slični bakterijama poput sphingopyxis alaskensis, koja je testirana tokom priprema za misiju. Dr. Bonnie Buratti, zamjenica projektnog naučnika, istaknula je da misija nije usmjerena na izravno traženje života, već na proučavanje mogućih "sastojaka" koji bi mogli podržati život na Europi, piše Klik.