Zaboravite robote koji plešu i rade salta: Kina im sada želi dati mozak

Nakon godina razvoja humanoidnih robota koji mogu trčati, plesati i izvoditi salto, kineske kompanije usmjeravaju sredstva u razvoj umjetne inteligencije koja bi tim mašinama omogućila da obavljaju mnogo širi spektar poslova. Time se otvara novo područje tehnološkog rivalstva između SAD-a i Kine.

Ova promjena podstiče investicijski zamah u oblasti utjelovljene umjetne inteligencije, koja obuhvata softver što robotima omogućava da razumiju okruženje, uče nove zadatke i prilagođavaju im se bez potrebe da budu programirani za svaki pojedinačni posao.

Kineske kompanije iz ove oblasti prikupile su 93,5 milijardi juana (13 milijardi dolara) kroz 322 investicije u prvoj polovini 2026. godine, što je pet puta više nego godinu ranije, prema podacima istraživačke kompanije ITjuzi. Sve veći dio finansiranja usmjerava se prema specijaliziranim kompanijama koje razvijaju robotsku inteligenciju, a ne samo prema proizvođačima robota.

Kako konkurencija obara cijene hardvera, proizvođači robota "zaključili su da zarada neće dolaziti od hardvera, nego od mozga", rekao je Dermot McGrath, osnivač tehnološke konsultantske kompanije ZenGen Labs sa sjedištem u Šangaju.

Ovaj sektor u nastajanju otvara novi front tehnološkog rivalstva između SAD-a i Kine. Američke kompanije prednjače u pojedinim naprednim sistemima umjetne inteligencije za robote, dok se kineski razvojni timovi nadaju da će im snažna proizvodna industrija i pristup podacima iz stvarnih uslova rada pomoći da se ravnopravno takmiče s američkim konkurentima. To pokazuju Reutersovi razgovori s osnivačima i visokim rukovodiocima pet kineskih robotskih kompanija, kao i s analitičarima industrije.

Zemlja koja uspije najbolje povezati umjetnu inteligenciju i mašine mogla bi steći prednost u automatizaciji fabrika i logistike, što bi moglo promijeniti industrijsku produktivnost i globalno tržište robotske tehnologije.

"Mozak je zaista najslabija karika u cjelokupnom tehnološkom sistemu robota", rekao je Gao Yang, suosnivač kompanije Spirit AI.

Američki startupi, među kojima su Physical Intelligence, Skild AI i Generalist, razvijaju softver koji bi robotima trebao omogućiti usvajanje različitih vještina bez potrebe za opsežnim ponovnim učenjem.

Kompanija Generalist navodi da je njen model GEN-1.5 uspješno obavio oko 60 posto jednostavnih zadataka nakon što je pogledao demonstraciju u trajanju od tri do 12 sekundi. Kineska kompanija X Square objavila je istraživanje koje pokazuje da roboti mogu naučiti rukovati predmetima na osnovu samo jednog videosnimka ljudskog izvođenja zadatka, bez ponovnog treniranja modela za svaki pojedinačni zadatak.

"Vodeće američke laboratorije postavljaju veoma visok standard, posebno kada je riječ o brzini kojom roboti mogu usvajati i ponovo primjenjivati vještine", rekao je konsultant za robotiku Georg Stieler, koji smatra da su najjači kineski startupi ozbiljni konkurenti.

Američki razvojni timovi imaju koristi od naprednih istraživanja umjetne inteligencije i boljeg pristupa snažnim računarskim čipovima. Kineske kompanije, s druge strane, mogu blisko sarađivati s proizvođačima robota i industrijskim kupcima kako bi testirale i unapređivale svoje sisteme.

Kineski startupi X Square, Galaxea i Spirit AI procijenjeni su, prema podacima koje su objavile same kompanije, na oko tri milijarde dolara svaki. U razvoj robotske inteligencije ulažu i proizvođači UBTech i Unitree.

Za razliku od chatbotova, koji uče na osnovu ogromnih količina tekstualnih podataka s interneta, robotima su potrebni primjeri fizičkih interakcija – od hvatanja predmeta do rukovanja savitljivim žicama.

Kineske kompanije primjenjuju različite pristupe prikupljanju takvih podataka. Neke zapošljavaju ljude koji demonstriraju određene zadatke, druge koriste računarske simulacije, dok pojedine kombinuju oba pristupa.

Konkurencija u ovoj oblasti i dalje je veoma jaka, a nijedna kompanija još se nije nametnula kao jasan tržišni lider.