Fale im dva šarafa: NASA već mjesecima ne može do otvori kapsulu koja je stigla iz svemira

NASA-in najteži zadatak posljednjih mjeseci je otvoriti spremnik sa svemirskim kamenjem i prašinom koji se na Zemlju spustio s asteroida Bennu. Svemirska agencija bori se s otvaranjem spremnika s ključnim materijalom koji će pružiti uvid u postanak našeg planeta.

Materijal ostaje zaglavljen u spremniku robotskog mehanizma TagSam (Touch-and-Go Sample Acquisition Mechanism), a agencija nema potrebni alat da ga otvori. U septembru su fragmenti s asteroida, koji se Zemlji približava svakih šest godina, pažljivo spušteni u pustinju Utah.

Prošlo je već dva mjeseca otkako se NASA bori s pristupom svemirskom materijalu te se čini da je misija vrijedna 1,6 milijardi dolara (oko 2,9 milijardi KM) blokirana. TagSam je tokom uzimanja uzorka bio pričvršćen za glavno tijelo svoje letjelice OSIRIS-Rex.

Letjelica je lansirana 2016. te je stigla do asteroida Bennu u decembru 2018. U akciji petominutnog spuštanja TagSama na površinu 2020. prikupljen je materijal, a u maju 2021. počeo je povrat letjelice na Zemlju.

Trenutačno članovi misije pažljivo izvode popravke kroz specijalizirani pretinac kako bi se spriječila kontaminacija. Dva od 35 zatvarača na glavi TagSama nisu se mogla ukloniti alatima koji su trenutačno odobreni za rukovanje spremnikom, što sprečava stručnjake da izvade uzorak.

Tim je uspio prikupiti 70,3 grama kamenja i prašine izvan glave TagSama. Međutim, većina ostaje zaglavljena. Početna analiza uzorka otkrila je obilje molekula ugljika i vode, što podupire teoriju o građevnim elementima za nastanak života koji su na Zemlju stigli putem asteroida.

NASA je privremeno zaustavila pokušaje otvaranja spremnika u studenome i sada razvija i testira novi alat za sigurno vađenje uzorka. Očekuje se da će biti u uporabi početkom 2024. godine.

Bennu je mali asteroid čija se veličina, radijusa od 262,5 metara, uspoređuje s nešto većim Eiffelovim tornjem ili Empire State Buildingom. Unatoč veličini, asteroid bi mogao pružiti ključne informacije o historiji našeg Sunčeva sustava i postanku života na našem planetu. Ta pretpostavka proizlazi iz sumnje da se Bennu odvojio od većeg asteroida bogatog ugljikom prije 700 miliona do dvije milijarde godina, piše Jutarnji.

NASA-in je plan izdvojiti i izvagati prikupljeni uzorak, distribuirajući dijelove međunarodnim znanstvenicima. Globalnom saradnjom u uzorcima će se tražiti aminokiseline, koje su osnovne kemikalije u našem genetskom kodu, lipidi koji se koriste u staničnim membranama i vrste šećera koje su bitne za strukturu DNK.