I Bruxelles prati NLO-e? EU želi bolje istražiti neobjašnjive pojave na nebu

Evropska komisija već nekoliko godina prati pojave koje se danas nazivaju neidentificiranim anomalnim pojavama (UAP), odnosno ono što je javnosti poznatije kao NLO. Dokument iz Komisijinog odjela za odbranu, u koji je Euronews imao uvid, pokazuje da Bruxelles razmatra i unapređenje sposobnosti za njihovo otkrivanje i identifikaciju.

U dokumentu se navodi da se sposobnost uočavanja i identificiranja UAP-ova poboljšava kako napreduju tehnološke mogućnosti, ali i da je potrebno dodatno unaprijediti takve kapacitete. To je zanimljivo upravo zato što Evropska unija o ovoj temi uglavnom govori vrlo oprezno, za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, gdje su UAP-ovi posljednjih godina postali predmet kongresnih saslušanja i zvaničnih istraga, a Pentagon je nedavno otkrio i web stranicu na kojoj objavljuje dosijee o ovim fenomenima. 

Priča je dodatno dobila na značaju nakon što su malezijski amaterski astronomi 2022. godine Evropskoj komisiji poslali 37 fotografija i snimaka za koje su tvrdili da prikazuju UAP-ove. Pitali su i za njihovo porijeklo, navodeći da su neke pojave primijetili u blizini aviona i važnih objekata, uključujući vojne i nuklearne lokacije.

Komisija im je odgovorila da nema ovlasti istraživati pojave zabilježene iznad Malezije. Ipak, navela je da bi državama članicama mogla predložiti jačanje sposobnosti za detekciju objekata u svemirskom okruženju Zemlje. Cilj bi bio bolja identifikacija ne samo UAP-ova već i svemirskog otpada koji može predstavljati prijetnju različitim aktivnostima u svemiru.

Od NLO-a do pitanja sigurnosti

Upravo se tu priča udaljava od klasičnih teorija o NLO-ima. U posljednjih nekoliko godina sve se više govori o tome da neidentificirani objekti ili pojave mogu predstavljati pitanje sigurnosti zračnog prostora, bez obzira na njihovo porijeklo.

Dio evropskih zastupnika i pilota zato traži standardiziran način prijavljivanja UAP incidenata. Njihov argument je jednostavan: ako se neobična pojava dogodi tokom leta, važno je imati dovoljno kvalitetnih i usporedivih podataka kako bi se moglo utvrditi šta se dogodilo i postoji li stvarni rizik.

Evropska agencija za sigurnost zračnog prometa (EASA), međutim, smatra da poseban sistem nije potreban. Iz Agencije navode da već postoji okvir za prijavljivanje svakog događaja koji može utjecati na sigurnost zračnog prometa, uključujući i UAP-ove. EASA također ističe da zasad nema dokaza da prijave ovakvih pojava predstavljaju sistemski problem za sigurnost evropskog zračnog prostora.

Zagovornici posebnog sistema za prijavljivanje odgovaraju da bi upravo nedostatak kvalitetnih podataka mogao biti razlog zbog kojeg takav problem nije moguće jasno procijeniti. Bez jedinstvene baze podataka, informacije ostaju rasute po državama, različitim institucijama i različitim kategorijama prijava.

Šta piloti vide na nebu?

Za Euronews su o svojim iskustvima govorili i komercijalni piloti. Nizozemski pilot Rob Akkermans opisao je događaj iz 2023. godine kada je, zajedno s još pet članova posade, tokom leta više od dva sata posmatrao neobična svjetla. Kako je opisao, svjetla su se pojavljivala i nestajala, a ponekad su se kretala oko drugih svjetala. Posada je pokušavala shvatiti šta posmatra, ali pojava nije dobila jasno objašnjenje.

Drugi nizozemski pilot Christiaan van Heijst ispričao je nekoliko vlastitih iskustava. U jednom slučaju, tokom leta iznad Španije, posada je od kontrole leta zatražila informacije o objektu koji su vidjeli na velikoj visini. Kontrola ih je uputila na vojnu frekvenciju, a vojni kontrolori potvrdili su da nisu imali evidentiran drugi saobraćaj na tom području.

Ni u jednom od ovih slučajeva, međutim, nema dokaza da je riječ o vanzemaljskim letjelicama. I upravo je to važno naglasiti: UAP znači da nešto nije identificirano, a ne da je identificirano kao vanzemaljsko.

Francuska već ima državni centar

Dok se na nivou EU o temi još uvijek govori oprezno, Francuska već decenijama ima posebno državno tijelo za praćenje i istraživanje ovakvih pojava. GEIPAN djeluje od 1977. godine i do sada je analizirao više od 3.300 slučajeva. Od tog broja, 106 slučajeva nakon detaljne analize ostalo je klasificirano kao neobjašnjeno, dok za više od 1.000 slučajeva nije bilo dovoljno podataka za potpunu istragu.

Francuski parlament je u junu ove godine održao i posebnu raspravu o UAP-ovima, istraživanju tih pojava i radu GEIPAN-a i francuskih zračnih snaga. Poruka je bila da se tema treba posmatrati ozbiljno i racionalno, bez senzacionalizma.

A šta je s pričama o nuklearnim postrojenjima?

Posebnu pažnju izazivaju izvještaji o UAP-ovima u blizini nuklearnih postrojenja i vojnih objekata. Takvi slučajevi decenijama hrane javne spekulacije, uključujući poznate incidente u SAD-u, Velikoj Britaniji i drugim zemljama.

Ipak, do danas nije pronađen uvjerljiv dokaz koji bi potvrdio da su takve pojave povezane s vanzemaljskom tehnologijom. Moguća objašnjenja kreću se od dronova i drugih ljudskih tehnologija do atmosferskih pojava, satelita i drugih objekata koje posmatrač u datom trenutku ne može identificirati.

Tema je zato postala posebno zanimljiva u trenutku kada evropske zemlje istovremeno ulažu velika sredstva u nadzor zračnog prostora i razvoj odbrambenih kapaciteta. Bruxelles i dalje naglašava da su UAP-ovi prvenstveno odgovornost država članica i da nema konkretne dokaze o njihovom porijeklu. Ali činjenica da se govori o boljoj detekciji i prikupljanju podataka pokazuje da se rasprava polako pomjera s pitanja "jesu li to vanzemaljci?" na mnogo ozbiljnije pitanje:

Šta se nalazi na evropskom nebu i možemo li dovoljno brzo utvrditi o čemu je riječ?