Dvije decenije od revolucije: Priče o igračkama

Prije dva desetljeća, točnije 22. novembra 1995. godine, u američkim je kinima prikazan animirani film koji je označio tehnološku revoluciju u Hollywoodu i zauvijek promijenio svijet animacije, ali i sedme umjetnosti općenito – Priča o igračkama. Tekst prenosimo s portala planb.hr

Kao što svi već znaju, Priča o igračkama nastala je u produkciji legendarnoga studija Pixar, na čijemu je čelu tada bio Steve Jobs, a ujedno nosi i titulu prvoga dugometražnog animiranog filma u povijesti u potpunosti kreiranog pomoću računalne animacije.

Premda je Pixar već prethodnih godina bio izbacio nekoliko kratkih i nagrađivanih računalno kreiranih filmova, Priča o igračkama stvorila je od studija naširoko prepoznatljiv brend, a četiri godine mukotrpne produkcije (za svaki frame filma trebalo je od četiri do trinaest sati rada) višestruko im se isplatilo, kako u kreativnome, tako i financijskome smislu.

Animirani film u režiji Johna Lassetera imao je budžet od otprilike 30 miliona dolara, a u svjetskoj kino-distribuciji ostvario je zaradu veću od 360 miliona. Naravno, tu treba pribrojiti i silne dolare koji su pristizali od igračaka, videoigara, slikovnica i sličnih proizvoda s likom Woodyja (Tom Hanks), Buzza Lightyeara (Tim Allen) i ostalih ikoničnih junaka koji su osvojili srca i velikih i malih.

Priča o igračkama priča je o uspjehu i samim time što je uspjela izvući Pixar iz dugogodišnjih financijskih problema, otvorivši mu istodobno put za snimanje mnogih drugih filmskih uspješnica, poput Života buba, Čudovišta iz ormara, Potrage za Nemom, Wall-E-ja itd.

Naravno, Woody i Buzz pojavili su se i u dva nastavka koji su ostvarili još veći komercijalni uspjeh, pri čemu je treći dio uspio premašiti milijardu dolara zarade na svjetskim kino-blagajnama. Pixar je pak u međuvremenu prešao u ruke svojega dotadašnjeg partnera Disneya, koji ga je kupio za 7,4 milijarde dolara, te je danas jedna od ključnih divizija kompanije Mickeyja Mousea.

Priča o igračkama pokrenula je tektonske promjene u Hollywoodu u kojemu su se tijekom 90-ih na području primjene novih filmskih tehnologija ionako događale zanimljive stvari.

Uz Spielbergov Jurski park, Pixarov hit pokazao je kako su digitalni efekti sljedeća velika stvar u filmskoj industriji, ali je istodobno najavio, na žalost mnogih, sumrak klasične animacije koja je u današnje vrijeme uistinu rijetkost u kinima. Pomalo ironično, dugometražnih animiranih filmova danas ima više nego ikad, ali starih tehnika drže se tek Japanci i nekoliko manjih studija, pretežno s europskom adresom.

Doduše, Priča o igračkama nije bila samo oku ugodna prezentacija novih tehnologija, nego i kreativno djelo zanimljive priče, savršeno ocrtanih likova i živopisnih dijaloga. Ujedno je riječ i o prvome animiranom filmu u povijesti koji je dobio nominaciju za Oscara u kategoriji najboljega scenarija ("trojka" je poslije osvojila i zlatni kipić za najbolji crtić godine).

Pixar je već tada pokazao kako digitalna tehnologija ne smije biti sama sebi svrha, nego alat pomoću kojega će se ispričati dobra priča i stvoriti junaci do kojih je publici stalo. Ta se formula u njihovu slučaju pokazala uspješnom mnogo puta, a sigurno neće zakazati niti u sljedećemu filmu Dobri dinosaur koji ovih dana stiže u kina.

Premda Pixar u rukavu trenutačno ima nekoliko različitih projekata (uključujući i nastavak Nema), sama Priča o igračkama još nije završena. Štoviše, četvrti dio već je najavljen, ali kvaka je u tome što ga u kinima nećemo vidjeti prije ljeta 2018. godine. Poučeni dosadašnjim iskustvom, vjerujemo da će se dugo čekanje svakako isplatiti.