Kriza u Agrokoru i njene posljedice na BiH: Hoće li se ponoviti scenarij TUŠ-a

Vanredni povjerenik Vlade Republike Hrvatske za Agrokor Ante Ramljak ove je sedmice ponovo bio u posjeti Bosni i Hercegovini kako bi uvjerio dobavljače da će im biti isplaćeni svi dugovi.

Privrednici s nevjericom iščekuju ishod vanrednog procesa spašavanja Agrokora, jer od toga zavise ne samo mnoga radna mjesta već i opstanak mnogih kompanija u Hrvatskoj, BiH i Srbiji.

Sunovrat je počeo kupovinom Mercatora

Agrokor, koji je 1976. godine osnovao Ivica Todorić, više od 30 godina nezaustavljivo je rastao kao kompanija, ali je sunovrat počeo od momenta kupovine slovenskog Mercatora početkom 2014. godine. Tada je Agrokor, preko svoje supsidijarne firme Agrokor B.V. u Holandiji kupio Mercator, a novac za kupovinu nabavio je kroz kredit ruske Sberbanke.

Krajem 2016. godine pojavili su se ozbiljni problemi u isplati novca dobavljačima. Zaključno sa 31. martom 2017. godine, Agrokor je imao ukupan dug prema bankama 24,5 milijardi kuna (6,47 milijardi KM), dug po osnovu kamata 400 miliona kuna (105,6 miliona KM), dugovi po osnovu izdanih mjenica 7,4 milijarde kuna (1,95 milijardi KM) i dug prema dobavljačima 6,2 milijarde (1,63 milijarde KM).

Dug prema dobavljačima u Federaciji BiH zaključno sa 31. martom iznosio je 130 miliona KM. Ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose Mirko Šarović kazao je u aprilu ove godine da je Vijeće ministara BiH raspolagalo podatkom da Agrokor svim dobavljačima u BiH duguje oko 250 miliona KM.

Ante Ramljak je kazao da u Bosni i Hercegovini postoje dva formata duga, te da je ukupni dospjeli dug prema dobavljačima 80 miliona maraka.

Neki bh. proizvođači poput brčanskog Bimala već su se povukli iz Agrokora, a krajem prošle godine zabilježen je i slučaj povlačenja Coca Cole iz Konzuma.

Ramljak je najavio da će Mercator preuzeti Konzumove trgovačke centre dok će male prodavnice biti ponuđene konkurenciji za preuzimanje. Riječ je o rezanju troškova poput kirije, režija i plaćanja radne snage.

Agrokor u BiH ima nekoliko supsidijarnih firmi (firme koje čine koncern) a to su:

• Sarajevski Kiseljak d.d.,
• Agrokor d.o.o. Grude,
• Konzum d.o.o. Sarajevo,
• Ledo d.o.o. Posušje i
• Velpro BH d.o.o. Sarajevo.

Šta ako dođe do stečaja?

Interesantno je da je osnivački kapital Agrokora d.o.o. svega 2.000 KM.

To znači da bi se u slučaju stečaja desio isti scenarij kao i kod TUŠ-a. Naime, slovenska firma imala je osnivački kapital od 2.000 KM i nijedan povjerilac nije mogao naplatiti dugovanje iz stečajne mase.

Ramljak je najavio da Agrokora neće biti u narednih 12 mjeseci, a da će firme koje čine koncern biti prodate zainteresiranim kupcima.

Pitanje svih pitanja je na koji način će firme kojima Agrokor duguje milionske sume dobiti svoj novac

Osnivač Agrokora d.o.o. je firma Sarajevski Kiseljak d.d. Kao direktor se navodi Miro Težulat, a on se vodi i kao direktor firme Ledo d.o.o. Posušje.

Agrokor ukupno zapošljava oko 60.000 radnika u cijelom svijetu od čega u BiH oko 5.000 u svim firmama, u Srbiji oko 11.000 radnika, oko 40.000 u Hrvatskoj, te ostatak u drugim zemljama.

Kriza koja je potresla politički život

Kriza u Agrokoru toliko je potresla Hrvatsku, da je došlo i do rekonstrukcije vlasti, jer je koalicioni partner HDZ-a Most zatražio smjenu hrvatskog ministra za finansije Zdravka Marića, jer je on ranije bio izvršni direktor za strategiju i tržište kapitala u Agrokoru. Opozicija i Most smatrali su da je njegov osnovni zadatak zaštita Ivice Todorićam osnivača i većinskog vlasnika Agrokora.

Domino efekat prema dobavljačima doveo je do toga da su mnoge firme u Hrvatskoj zatražile predstečajnu nagodbu. Neke firme u velikim su problemima kao Zvečevo d.d. koji je i većinski vlasnik firme Lasta iz Čapljine.

Hrvatski mediji iznijeli su podatak da Agrokor učestvuje sa oko 1,7 posto u ukupnom BDP-u Hrvatske. Mnoga radna mjesta direktno u Agrokoru su ugrožena koliko i radna mjesta u firmama koje su dobavljači Agrokora.