Softić: Bez aranžmana MMF-a, BiH ostaje na istom nivou razvoja

Sofitć je dao ocjenu o tome može li BiH nastaviti bez aranžmana MMF-a.

"Jasno je da bez ispunjavanja uvjeta Proširenog programa s MMF-om i novca od MMF-a neće biti sredstava ni od drugih finansijskih institucija koji svoje projekte vezuju za aranžman s MMF-om. Rejting agencije ocjenjuju aranžman s MMF-om kao stabilizirajući makroekonomski faktor u Bosni i Hercegovini.

Iskreno, i ti krediti su povoljniji nego kada se vlade država zadužuju pod komercijalnim uvjetima, bilo kod banaka, bilo na finansijskim tržištima, posebno međunarodnim, imajući u vidu kreditni rejting zemlje. Unutrašnje zaduživanje je, u pravilu, znatno skuplje od koncesionog", ističe Softić.

S druge strane, navodi on, aranžmani s međunarodnim finansijskim institucijama često sa sobom nose preduvjete poput provedbe neophodnih strukturalnih reformi, koje su nužne za dalji razvoj zemlje.

"Dakle, obavezivanje na reforme su dobar mehanizam koji vas natjera da provodite često teške reforme, a sve to u cilju stvaranja povoljnijeg ambijenta za poslovanje, zapošljavanje i razvoj. Bez provođenja strukturalnih reformi, dugoročno posmatrano, zaostajemo u procesu razvoja i konvergencije ka EU u odnosu na zemlje u regionu.

Ako nema aranžmana s MMF-om, koji se posmatra kao stabilizacioni faktor u BiH i uvjet je i za druge aranžmane, i dalje ćemo biti u mogućnosti finansirati obaveze, ali ćemo imati znatno manje fiskalnog prostora za stimuliranje ekonomskog rasta kroz vladine investicije i potrošnju. Stoga ćemo, dugoročno, ostati na približnom nivou razvoja na kojem smo", kaže Softić za Radiosarajevo.ba.

Radiosarajevo.ba: Kako Vi gledate na aktuelnu makroekonomsku situaciju u BiH? Kakve su prognoze?

"Nedavno je MMF organizirao prezentaciju o regionalnim ekonomskim perspektivama koje ukazuju na očekivani ekonomski rast u Europi i zemljama našeg okruženja, kao i Bosni i Hercegovini. Bez provođenja strukturalnih reformi teško je očekivati rast značajno viši od onog koji se trenutno bilježi. Prema procjenama, rast realnog BDP-a je u 2017. na nivou od 2,5 posto, što je pozitivno, ali daleko od toga da je dovoljno, jer nama treba snažniji ekonomski rast da bi se poboljšao životni standard građana.

Također, trebamo učiniti napore ka ubrzanju procesa konvergencije ka EU, za što nam je potrebna snažnija posvećenost svih nivoa vlasti. Centralna banka Bosne i Hercegovine nastavlja održavati monetarnu stabilnost. Očekujemo da će se cijene povećati za oko 1,5 posto u 2018. godini, i to prvenstveno zbog rasta cijena energenata. Očekujemo nastavak trenda rasta izvoza", kazao je Softić.

Radiosarajevo.ba: Kako se može objasniti situacija u kojoj depoziti stanovništva rastu dok prosječne plaće i penzije ne bilježe značajan porast?

"Ukupni depoziti su premašili iznos od 11 milijardi KM, s evidentnom tendencijom rasta. Od ukupnog iznosa depozita, oročeni i štedni depoziti, a to je ono što zovemo štednjom građana, iznose 5,44 milijardi KM. Međutim, oročeni i štedni depoziti rastu manjim intenzitetom i na godišnjem nivou su imali porast od oko 0,6 posto. Znatno brže rastu transakcioni računi, koji su u poređenju sa stanjem na kraju septembra 2016. godine porasli za 17,4 posto, zatim depoziti po viđenju koji bilježe porast od 13,1 posto".

Radiosarajevo.ba: Prema prvom izvještaju o blokiranim računima u novembru 2012. godine bilo je 58.038 blokiranih računa, u mjesecu septembru 2017. je blokirano 75.119 računa. Kako komentirate ovaj trend?

"Kada je riječ o ovim računima, želim pojasniti nekoliko stvari. Prvo, Centralna banka Bosne i Hercegovine je odgovorna samo za pravovremeno prikupljanje izmjena i objavljivanje podataka o broju blokiranih računa, odnosno o broju pravnih lica koja imaju barem jedan račun blokiran, koje dostavljaju komercijalne banke. Dakle, račune pravnih lica otvorenih u bankama blokiraju komercijalne banke na osnovu entitetskih zakona o unutrašnjem platnom prometu.

Drugo, komercijalne banke u Registar dostavljaju sve blokirane račune, ali ih ne mogu gasiti i zbog toga se u Registru nalazi veliki broj računa koji su blokirani prije više godina. Ovdje je važno ukazati i na činjenicu da broj blokiranih računa, u isto vrijeme, nije identičan broju firmi koji su prestali s radom", pojasnio je guverner Centralne banke BiH.

Radiosarajevo.ba: Nedavno je održana konferencija 20 godina stabilnosti Centralne banke. Možete li u najkraćem potcrtati značaj Centralne banke za fiskalni, ekonomski, pa i ustavno-pravni sisitem BiH?

"Da, Centralna banka Bosne i Hercegovine obilježava 20 godina rada, a kao što i sam slogan nedavno održane međunarodne konferencije govori, iza nas je period od 20 godina monetarne stabilnosti. I to je naš osnovni zadatak, očuvati monetarnu stabilnost i pomoći u očuvanju finansijske stabilnosti.

U tome se ogleda osnovni značaj Centralne banke Bosne i Hercegovine koja je tokom 20 godina svoga rada doprinosila i doprinosi kontinuiranoj stabilnosti zemlje. Djelujući kao nezavisna institucija, Centralna banka Bosne i Hercegovine se striktno pridržava režima valutnog odbora koji je omogućio monetarnu stabilnost uz puno pokriće domaće valute deviznim rezervama što, između ostalog, stvara preduvjete za održiv ekonomski rast i razvoj zemlje.

Nadalje, želim spomenuti da je Centralna banka aktivna i u drugim tijelima, odnosno institucijama i u okvirima koje nam zakon dozvoljava, samostalno ili u saradnji s drugima, poduzimamo mjere u cilju smanjenja sistemskog rizika od izbijanja finansijske krize, s ciljem očuvanja finansijske stabilnosti. Predsjedavamo Stalnim odborom za finansijsku stabilnost BiH, dodijeljena nam je uloga koordinatora u procesu bankarske supervizije, imamo svoje predstavnike, između ostalih institucija, u Fiskalnom vijeću BiH i Upravi za indirektno oporezivanje, te Upravnom vijeću Agencije za osiguranje depozita", zaključio je Softić na kraju razgovora.