Šansa za posao: U Trebinju 300 slobodnih radnih mjesta

Od polovine prošle godine, u trebinjskom Birou za zapošljavanje, broj osoba koja aktivno traže posao smanjen je na 1.758, što je najmanje od 1990. godine. Osim što je određen broj našao posao u Trebinju, mnogi su se – idući za boljom zaradom, uhljebili u obližnjem Dubrovniku ili zemljama zapadne Europe.

To je zajednički nazivnik onoga što se dešava u regionu, tvrde iz lokalnih i entitetskih institucija. Tri i više puta veće zarade i bolji uslovi rada, odveli su mnoge preko granice.

"Očigledno će morati doći do povećanja plata, pogotovo u kriznim sektorima, i ne može biti predmet administrativnog nego povećanja produktivnosti", kaže Veselin Savić, direktor Regionalne Privredne komore Trebinje, javlja RTRS.

Kroz programe zapošljavanja Zavoda i Grada, od početka godine sa spiska aktivnih tražilaca posla na Birou Trebinje skinuto je 586 lica.

"Znamo da je povećan broj radnika koji su zaposleni kod naših poslodavaca, jer su otvorena nova radna mjesta, kroz programe, i došlo je do slobodnih radnih mjesta, jer su oređeni radnici otišli u Dubrovnik", rekla je Mirjana Sušić, šef Biroa za zapošljavanje Trebinje.

Broj onih koji su otišli, po raznim osnovama, pretpostavlja se da je tri puta veći u odnosu na zapošljavanje u Trebinju.

"Visina plate je glavni uzročnik za odlaske. na Sajmu zapošljavanja prije mjesec dana, bilo je 140 slobodnih mjesta, sada ih je 300 – navodi Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja.

Nije tajna da određen broj nezaposlenih angažman očekuje u javnom sektoru ili na budžetskim radnim mjestima.

Nedostaje građevinara, ugostiteljskih radnika, zanatlija, posebno sezonskih radnika u poljoprivredi. Proces odlaska nije završen.

Plate u trebinjskom građevinarstvu, od proljetos su veće za 200 do 300 KM. Primjer, ali sporo, slijede i neke uslužne djelatnosti. Generalno, očekuje se i pomoć republičkih institucija.

"Naravno, zajednički sa entitetom pristupamo rješavanju ovog problema", dodao je Ćurić.

Veselin Savić, direktor Regionalne privredne komore Trebinje naglašava da i sami privrednici moraju da pristupe rješavanju postojećeg problema, uz pomoć nadležnih institucija.

Nezvanično, rokovi nekih kapitalnih projekata u Hercegovini, zbog nedostatka radnika, bit će dovedeni u pitanje.

Analitičari kažu da su privredna kretanja mnogo brža od reagovanja administracije, a sljedeći korak, što nije novost u regiji, jeste brža depopulacija stanovništva.