Njemačka: Svi pričaju o recesiji, a dionice na rekordnom nivou

Sve su brojniji znaci ekonomske krize. Gepolitička napetost je u porastu. A Njemački indeks dionica DAX? On obara rekorde. Ide li to jedno s drugim?

Prošlosedmični podaci iz njemačke ekonomije pokazuju da je, poslije ljetošnjeg blagog oporavka, opet na redu trend opadanja. Ponovo se spominje opaka riječ - recesija, piše Deutsche Welle.

Ove srijede je savezni statistički zavod iz Wiesbadena objavio da su naručeni poslovi u industriji opali za čak 3,7 posto u odnosu na prethodni mjesec. Doduše, to se može objasniti izostankom velikih novih projekata koji znatno utiču na ukupnu sliku. Ali, trend ni u kom slučaju ne pokazuje rast. Institut Ifo je u svojoj posljednjoj anketi ustanovio da većina preduzeća procjenjuje broj naručenih poslova kao "suviše mali".

"Posljedično će sve više preduzeća smanjiti proizvodnju u narednim mjesecima, kako bi se prilagodili smanjenoj potražnji", kaže ekonomista Commerzbanke Ralf Solven.

"To će doprinijeti daljem lakom opadanju njemačke ekonomije u zimskoj polovini godine.“

DAX na historijskom vrhuncu

Uprkos skromnoj ekonomskoj perspektivi, Njemački dionički indeks (DAX) kao važan barometar njemačke privredne klime, obara ove sedmice na berzi u Frankfurtu sve rekorde. U utorak je indeks premašio najveću vrijednost iz jula. A u srijedu se trend nastavio. Da li ekonomska stagnacija i rekordne vrijednosti dionica idu zajedno?

Iskustvo pokazuje da kurs na berzi često raste krajem godine. Jedan od razloga je to što određeni fondovi pokušavaju da kupe dionice koje su tokom godine imale dobar prolaz, kako bi tim trofejima ukrasile svoje proizvode. To se u ekonomskom žargonu naziva "window-dressing" – ukrašavanje izloga.

Centralne banke u fokusu investitora

Ipak, glavni uzrok je promjena očekivanja investitora u odnosu na centralne banke. I to djelimično baš zbog aktuelnih ekonomskih poteškoća.

"Mada su se meki indikatori u posljednje vrijeme stabilizovali na niskom nivou, slabo ekonomsko okruženje ne opravdava više povećanje kamata", kaže glavni ekonomista bankarskog koncerna ING Carsten Brzeski.

To znači da u privredi procjenjuju da je vrijeme povećavanja kamata iza nas. Neki analitičari čak smatraju da će značajne centralne banke, kao što su američki Sistem saveznih rezervi (FED) ili Evropska centralna banka sljedeće godine smanjiti kamate.

U borbi protiv inflacije, obje banke su u posljednjih šest mjeseci znatno povećale kamate. Europska centralna banka je deset puta uzastopce povećavala kamatnu stopu kako bi stavila pod kontrolu visoku inflaciju. Time se željelo proizvesti poskupljenje kredita, izdataka i investicija – i smanjenje potražnje. To dovodi do opadanja cijena, time i inflacije. Ali, izgledi preduzeća da bolje zarade takođe opadaju, pa je faza visokih kamata za njih nepovoljna.

S druge strane, visoke kamatne stope idu na ruku poslu s hartijama od vrijednosti, čije se kamatne stope najčešće prilagođavaju opštim kamatnim uslovima. Mnogi investitori prelaze s dionica na obveznice, koje se više isplate. Osim toga, u odnosu na dionice, posao s obveznicama skopčan je s manjim rizikom, naročito kada je riječ o državnim hartijama od vrijednosti.

Pošto investitori trenutno procjenjuju da će kamatna stopa centralne banke opadati, jača potražnja za dionicama. Tako razvoj potražnje za dionicama na berzama može ukazivati na razvoj u budućnosti – pod uslovom da su investitori ispravno procijenili situaciju.

Kraj žurke?

Međutim, niko ne može da bude potpuno siguran da će to tako zaista i biti. Naredni koraci Europske centralne banke zavise od toga kako će se kretati inflacija u eurozoni, kada će se približiti zacrtanom cilju od dva posto godišnje. A to je povezano i s pitanjem da li će povećanje plata koje su isposlovali sindikati uticati na povećanje cijena.

Doduše, zbog gubitka kupovne moći tokom perioda visoke inflacije, još uvijek nije na pomolu spirala povećanja plata i cijena.

Predsjednik Njemačke centralne banke Joachim Nagel je nedavno rekao da će "posljednji kilometar biti najteži". Time je mislio da je jednostavnije grubo smanjiti inflaciju, nego podesiti posljednje krake tako da se postigne zacrtani cilj od dva odsto godišnje.

Žurka na berzi bi mogla da doživi nenadani fajront, ako se ispostavi da centralne banke još nisu okončale svoju borbu protiv inflacije. Ili ako dodatno eskaliraju geopolitički konflikti i krize.