Na svjetskom tržištu naglo pala cijena nafte

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 4,2 posto, na 49,95 dolar, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,3 posto, na 47,66 dolara.

Pritisak na cijene nafte uslijedio je krajem sedmice nakon vijesti da će se SAD povući iz globalnog sporazuma za borbu protiv klimatskih promjena potpisanog u Parizu 2015. godine, što je potez kojim Trump ispunjava jedno od svojih glavnih obećanja iz predizborne kampanje. Taj porez naišao je na osudu američkih saveznica.

"Time bi se moglo potaknuti nekontrolirano bušenje u cijelom SAD-u i moglo bi dovesti do odbacivanja drugih obveza koje je potpisao SAD. Takav razvoj događaja dodatno bi povećao ponudu iz SAD-a i zakomplicirao projekcije OPEC-a, a takav scenarij nikako ne bi bio povoljan za cijene nafte", rekao je Jeffrey Halley iz OANDA-e.

Organizacija zemalja - izvoznica nafte (OPEC) i neke nečlanice tog kartela odlučile su 25. maja na sastanku u Beču produžiti sporazum o smanjenju proizvodnje nafte do kraja marta iduće godine, i to u istom obimu kao i dosad – za 1,8 miliona barela dnevno.

No, od tada su cijene nafte pale više od 7 posto jer dok OPEC smanjuje proizvodnju, SAD je povećava.

Direktor Rosnefta Igor Sechin u petak je kazao da se tržište ne može stabilizirati ako svi proizvođači ne sudjeluju u smanjenju proizvodnje.

A američka je proizvodnja sirove nafte ovih sedmica porasla na 9,34 miliona barela, što je gotovo 500.000 barela više u odnosu na isto razdoblje prošle godine i blizu razine najvećih proizvođača Rusije i Saudijske Arabije.

I posljednji podaci tvrtke Baker Hughes ukazuju na nastavak tog trenda. Prošle je sedmice broj bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan za 11, što je već 20. sedmicu zaredom kako taj broj raste.

Pritom je broj tih postrojenja dosegnuo 733, najvišu razinu od aprila 2015. godine i dvostruko više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.