Mnogo prostora za napredak ekonomske saradnje

Tom prilikom učesnici diskusije istakli su da uprkos prijateljskom odnosu dvije zemlje, na polju ekonomske saradnje, posebnu u oblasti poljoprivrede postoji još mnogo prostora za napredak. Također, pozvani su turski investitori da ulažu u bh. poljoprivredu.

Midhat Salić, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH iznio je potencijalnim investitorima statističke podatke vezane za vanjskotrgovinsku razmjenu BiH i Turske, sa posebnim naglaskom na poljoprivredu. Također, je istakao da je u tome pogledu neophodnu povećati uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Turske, jer se radi o svjetskom gigantu u toj oblasti.

“Kada je riječ o pravnom okviru na osnovu kojeg BiH i Turska sarađuju u trgovini i ekonomskoj saradnji, na prvom mjestu je ugovor o slobodnoj trgovini od 2003. godine. Tu su i mnogi drugi sporazumi, memorandumi i protokol, koje ne smijemo zanemariti. Prvi je sporazum o trgovini i ekonomskoj saradnji iz 1997. godine, a u posljednje vrijeme sporazum između dva ministarstva o saradnji u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja“, kazao je Salić.

Dodao je da BiH u posljednje četiri godine bilježi rast obima izvoza i uvoza. Zabilježen je i rast samog uvoza i izvoza, te pokrivenosti, koja se povećala sa 35 na 58 posto.

“Prije 2013. pokrivenost je bila vrlo mala, bila je čak ispod tri posto u 2009. godini. Sa Turskom bilježimo enorman rast izvoza, dok je uvoz stabilan. Kada se radi o izvozu u pitanju su tri ili četiri osnovne robe koje izvozimo, a to su jestivo ulje, brašno, glutenski šećer i goveđe meso. Međutim, taj izvoz je vrlo ranjiv, jer zavisi od tri ili četiri proizvoda. Zbog toga postoji opasnost da se ta situacija iz godine u godinu mijenja“, rekao je Salić, a potom se okrenuo uvozu iz Turske:

“Uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Turske je oscilirao u posljednje četiri godine i nije na zavidnom nivou, posebno kada se zna da je Turska gigant u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda na svjetskom nivou. Moramo zajedno analizirati i identifikovati koji su razlozi, jer nemoguće je da takav gigant ne izvozi više proizvoda u BiH. Vjerovatno je najveći razlog, iako nemamo zabrana i barijera, to što BiH ima velike strane tržne centre, gdje su dobavljači ti koji diktiraju stanje na tržištu.“

Salić je kao problem u poboljšanju saradnje u poljoprivredi naveo činjenicu da BiH i Turska imaju različite podatke, vjerovatno zbog različitih metodologija koje koriste u statistikama. Ipak, na kraju je izrazio nadu da će forum biti prekretnica u poboljšanju ekonomske saradnje, ali i povećanju investicija iz Turske u BiH.

Kamil Ozcan, predsjednik Centralnog udruženja uzgajivača stoke u Turskoj, koje je osnovano 1998. godine. Radi se o agenciji koja iza sebe ima skoro 20 godina iskustva u oblasti stočarstva i razvoju njegovih sporednih grana.

“U Turskoj smo u 81 gradu formirali naše organizacije i imamo 1.600 zaposlenika i još hiljadu koji rade na terenu. Nudimo usluge za preko 160.000 proizvođača. Pratimo učinkovitost, imamo sa ministarstvom zajedničke projekte za kontrolu i nadzor proizvoda. Do sada smo proizveli pet miliona doza sperme, veći dio se koristi u Turskoj, a ostatak se izvozi. Pratimo razvoj stočarstva i poboljšavamo uslove, a na drugom planu radimo na razvijanju programa sa ministarstvom. Radimo i na genetskom istraživanju određenih vrsta životinja pogotovo u proizvodnji kvalitetne sperme i sarađujemo sa različitim zemljama na poboljšanju marketinga i prodaje“, naglašava Ozcan.

Prema njegovim riječima za njihova agencija je u saradnji sa TIKA-om realizovala razne projekte u Azerbejdžanu, Albaniji, turskom dijelu Kipra i drugim zemljama, pa ne vidi razlog zašto neki od njih ne bi realizovali i u BiH.

“Ti projekti koje smo realizovali doprinose razvoju stočarstva, proizvodnji sperme, baza registara stoke, sistema registracije, proizvodnje kvalitetnog mlijeka i organizaciji raznih edukativnih sastanka za poljoprivrednike. Bitno je spomenuti sigurnost proizvoda, tako da radimo i na tom polju. Sve ovo se može uspostaviti uz pomoć metodoloških i naučno utvrđenih metoda“, priča Ozcan. 

Dodaje da u svijetu vlada velika glad, te da se sve više ljudi iz ruralnih područja seli u gradove, tako da mnogi poljoprivredni segmenti imaju problema sa ljudskim resursima.

“U BiH moramo u tom smislu u ruralnim sredinama pokrenuti neke zajedničke projekte dvije države. Proizvodnja u stočarstvu u BiH i Turskoj ima prednosti i mane. Prednosti trebamo istači, a mane zajednički pretvoriti u nešto što je prednost. S obzirom da TIKA i Ziraat banka učestvuju u nekim projektima u BiH u saradnji sa vašim ministarstvima, spremni smo dati doprinos toj saradnji. U BiH bi mogli raditi sistem za registraciju stoke, kao prvu aktivnost, stručno obrazovanje, dostavu potrebnog materijala, srednjoročni plan proizvodnje i izvoza, proizvodnju genetskog materijala. U svakom slučaju spremni smo za rad. Cilj je da ukupnu razmjenu dovedemo na iznos od jedne milijarde dolara“, zaključio je Ozcan.

Slavica Korica, izvršni direktor za promociju i analizu Agencije za promociju stranih ulaganja u BiH (FIPA BiH) kazala je da je BiH izuzetno zanimljiva za potencijalne investitore, posebno u oblasti poljoprivrede. Prema njenim riječima Turska je na 11. mjesto investitora u BiH sa iznosom od 199,1 milion eura.

“Postoji značajan interes potencijalnih turskih investitora u BiH, ali kada pogledamo koji je nivo ulaganja on nije srazmjeran interesu. Najvažniji razlozi za ulaganje u BiH su strateški položaj, jer se nalazi na raskršću puteva prema istoku i prema zapadu, stabilan finansijski sektor, a za turske investitore je posebna pogodnost što imaju svoju Ziraat banku prisutnu u BiH. Zatim povoljni trgovinski i drugi sporazumi, vrlo povoljan carinski i poreski sistem, konkurentna radna snaga koja je školovana, poslovna, kreativna i govori strane jezike. Potom niski operativni troškovi i troškovi proizvodnje, te značajan broj prirodnih resursa“, istakla je Korica.

Ona je istakla da BiH raspolaže sa plodnim i nezagađenim zemljištem, obiljem izvora svježe vode, povoljnim klimatskim uslovima, što je trenutno neiskorišteni resurs po vrlo konkuretnim cijenama koštanja.

U panel diskusiji učestvovao je i Ali Rıza Akbas, generalni direktor Ziraat Banke u BiH, koji je naglasio kako njegova banka već pomaže u realizaciji raznih investicionih programa. Također, pozvao je investitore iz Turske, ali i domaće da ulažu u bh. poljoprivredu, a da će im u tome pomoći Ziraat banka.

“Imamo oko 30 filijala u BiH, uskoro u Bijeljini i Prijedoru. Pokušavamo da budemo na cijeloj teritoriji BiH. Ziraat banka je 1996. godine bili prva strana banka koja je došla u BiH. Naročito smo radili na polju bankarskog sektora. Imamo istorijske odnose sa BiH od srednjeg vijeka, a ako želite da uradite nešto za jednu državu to morate na institucionalnom nivou. Uveli smo neke izmjene u vođenju banke, pokušavamo proširiti i podržavati investicije u ruralnim sredinama. BiH u stočarstvu i poljoprivredi ima ogromne potencijale, naročito u poređenju sa Turskom. Kod nas oko 70 posto rashoda odlazi na prehranu stoke, ali BiH je gotovo devet mjeseci plodna i ima dovoljno hrane za stoku. Međutim, kada pogledamo investitore iz BiH i Turske nema ih dovoljno. Mi svim investitorima iz Turske kažemo da smo uz njih i da želimo pomoći, ali isto tako i investitore iz BiH Finansirali smo najmodernije centre za proizvodnju mlijeka u Kozarcu i imamo dobre rezultate. Tu je i fabrika ulja, te poljoprivredne površine, pokušavamo da podstaknemo poljoprivrednike da iskoriste površine koje nisu iskorištene“, rekao je Akbas.

On je dodao da putem kreditnih linija žele pomoći svim zainteresovanim investitorima, a posebno onima koji će ulagati u poljoprivredu.

Ahmet Esref Fakibaba, ministar za hranu, poljoprivredu i stočarstvo Republike Turske doputovao je danas, u pratnji turskih privrednika, u zvaničnu posjetu BiH. Tim povodom Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH i Ministarstvom za hranu, poljoprivredu i stočarstvo Republike Turske organizovalo je Poljoprivredni poslovni forum Bosna i Hercegovina – Republika Turska.

Forum se održava u zgradi Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu. Tokom foruma održan je bilateralni sastanak bh. ministra Mirka Šarovića i njegovog kolege Fakibabe.