Kamate na kredite: Kako BiH stoji u poređenju s zemljama regiona i Europe

Stanovnike naših prostora najviše zanimaju stambeni krediti, a u javnosti se nerijetko može čuti da plaćamo najviše kamate u Europi. Koliko ima istine u ovim tvrdnjama? Samir Lačević iz Udruženja banaka BiH kaže da to nije tačno.

"BiH ima kamatne stope na kredite koje su u najmanju ruku u rangu zemalja okruženja. Prije nekoliko godina radili smo istraživanje koje je pokazalo da su kamate na stambene kredite, ono što najviše zanima naše ljude, u BiH niže nego u zemljama okruženja, s izuzetkom Hrvatske. Kamate na kredite imaju dugogodišnji trend pada", kaže Lačević za portal Radiosarajevo.ba.

Naš sugovornik dodaje da je to postignuto usprkos nepovoljnom okruženju za plasman novca.

"Ključna stvar je da se u BiH ne 'proizvodi' novac, a nivo roba i usluga je nedovoljan za stvaranje suficita u trgovinskoj razmjeni što bi dodatno oborilo kamate. Zakon o deviznim poslovima vrijedi na entitetskom nivou, euro se tretira kao svaka druga valuta, nemamo tržište novca koje bi kreiralo referentnu kamatnu stopu. Mi se odmjeravamo u odnosu na referentnu kamatnu stopu EU-a, a to nije primjereno zbog ekonomskih razlika", pojašnjava Lačević.

Ipak, kamatne stope u BiH su na nivou naših prvih susjeda – Srbije i Hrvatske. Analizirali smo najniže stope fiksnih kamata na stambene kredite u četiri banke – Raiffeisen, Sparkasse (Erste), Intesa i Sberbanka – u Hrvatskoj, Srbiji i BiH.

Iz tabele efektivnih kamatnih stopa (EKS) na fiksne kredite vidljivo je da su razlike minimalne, a kamate su skoro bez izuzetka niže od četiri procenta.

"To je prije svega zasluga jake tržišne konkurencije na bankarskom tržištu BiH gdje rade 23 banke", kategoričan je Lačević.

Ako se odmaknemo od regiona i pokušamo uporediti kamatne stope s Europskom unijom, onda ima mjesta tvrdnji da su kamatne stope u BiH nešto više.

"Ništa čudno. U EU-u postoji monetarna politika koja pokušava oživjeti kreditni rast. Mi nemamo takvih instrumenata, nalazimo se na periferiji, nemamo upliva u ekonomsku politiku. Rast broja kredita treba biti temelj finansijske politike, pri čemu kamatna stopa ne smije biti ograničavajući faktor. Preduslov za to je da se odredi šta želite kredirirati i prema tome usmjeravati stimulacije i državne poticaje", kaže Lačević, s kojim se slaže Mirsad Pehilj, glavni i odgovorni urednik portala Profitiraj.ba.

"Visina kamatnih stopa na kredite direktno je povezana s kamatama na štednju. U zemljama EU u bankama su oročena velika novčana sredstva. Taj novac vlasti nastoje usmjeriti u potrošnju i zato već imate situaciju da se umjesto isplate kamata banke naplaćuje depozit za držanje novca na štednji. Logično je onda i da će kamate na kredite biti niske. Ovaj  trend još nije došao kod nas, ali su kamate sve niže, bilo da je riječ o kreditima, bilo oročenim sredstvima", objašnjava Pehilj.

Kako bi se spriječile zloupotrebe, bankarskom sektoru je naloženo da finansijska ponuda pri oglašavanju kamatnih stopa mora sadržavati nominalnu (NKS) i efektivnu kamatnu stopu (EKS) pri čemu potonja označava sve troškove, poput, recimo bankarske provizije.

Dakle, kamate na kredite su sve niže, iako će oni koji stavljaju nezahvalnu kreditnu omču oko vrata uvijek reći da može niže.