BiH ni prije rata nije bila ekonomska velesila, ali je izvoz bio neuporedivo veći

Brojna poduzeća koja su danas uspjela opstati, prije rata su bili giganti, a danas ne mogu živjeti ni od stare slave.

"Iako nismo nastupali sami prilikom izvoza prije rata, ne može se današnji izvoz ni porediti sa tim ni asortimanski, ni količinski, ni vrijednosno", rekao je za Radiosarajevo.ba šef komercijalne službe nekadašnjeg giganta Zrak d. d. iz Sarajeva Suad Učambarlić.

Prije rata Zrak je bio veliki proizvođač u optičkoj industriji, odnosno dijelio je sudbinu svih poduzeća koji su se bavili naoružanjem prije rata.

Kako je pojasnio Učambarlić, ni tada nisu nastupali samostalno već pod palicom Savezne direkcije iz Beograda.

"Od 1996. godine nastupamo sami. Odmah iza rata je bilo lakše izvoziti, a kasnije su zakoni nemilosrdno usložnjeni. S obzirom na to da je riječ o industriji naoružanja, jasno je da su kontrole povećane, ali se danas kontroliraju i najsitniji dijelovi koji se mogu odvojeno izvoziti", pojasnio nam je Učambarlić.

Država nema razumijevanja za ovakvu vrstu proizvodnje, a poteškoće dolaze i zbog nemogućnosti kreditiranja jer je većina banki u BiH danas privatna, stoga se iz Zraka moraju kreditirati vlastitom proizvodnjom.

BiH je nekada bila nadugo i naširoko poznata po teškom naoružanju. U Buća Potoku gdje je smješteno poduzeće Zrak nekada se po isteku smjene nije moglo proći ulicom. 

Njihovi proizvodi su se izvozili sve do Afrike, a proizvođeni su u halama koje su se prostirale na 25 hektara i u kojima je radilo 4.000 ljudi.

Iako su, prema riječima Učambarlića, pali skoro 50 puta od nekadašnjeg stanja kontinuirano se dižu već nekoliko godina. Na pleća osamdesetak radnika pao je dug od oko 10 miliona konvertibilnih maraka.

"Sva koordinacija nam je usmjerena prema vani, iako imamo nekih poduzeća i u BiH sa kojima koordiniramo", pojasnio nam je Učambarlić.

Proizvodi Zraka danas se mogu naći širom svijeta, a prisutni su i u pojedinim zemljama Sjeverne Afrike, Srednjeg i Dalekog Istoka, Europe, Sjedinjenih Američkih Država, te Jugozapadne Afrike.

Federalni zavod za statistiku (FZS) prezentirao je početkom decembra aktuelne statističke podatke prema kojima pokrivenost izvoza uvozom Federacije BiH u periodu 2012-2016. godina, kao i u prvih deset mjeseci 2017. bilježi trend rasta.

Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene za devet mjeseci 2017. iznosio je 21,4 milijarde KM, što je povećanje za 2,73 milijarde KM u odnosu na isti period prošle godine.

U tom periodu uvezeno je robe u vrijednosti 13,3 milijarde KM, što je za 12,65 posto više nego u istom periodu 2016.

Ipak, prijeratni izvoz sa područja Federacije BiH na kraju 1991. godine iznosio je 1,4 milijarde američkih dolara, a uvoz 1,1 milijardu američkih dolara.

Krajem 1991. na području FBiH bila je zaposlena 631 hiljada radnika, a 31. jula 2017. godine saopćeni su podaci da je broj zaposlenih na nivou cijele BiH iznosio 486.309 radnika.

Iako statistika pokazuje rast industrijske proizvodnje, ona se teško može porediti sa prijeratnom. FBiH je u 2000. godini u odnosu na ostvareni nivo u 1991. dosegnula samo 34,9 posto predratne industrijske proizvodnje i 47,6 posto izvoza.

Podaci su to koje je naveo i Nikola Grabovac u svojoj knjizi Privreda BiH pred kolapsom.

Međutim, namjenska industrija BiH je posljednjih godina u velikom usponu, što pokazuje to što se veliki broj giganata digao iz pepela i doživio preporod, poput Pretisa, BNT-a, Zraka, Binasa iz Bugojna, TRZ-a Hadžići itd.

Kada se uzmu u obzir i rezultati ostalih kompanija, jasno je da namjenska industrija u BiH bilježi najbolje rezultate u poslijeratnom periodu.

Ranije smo navodili da BiH uglavnom izvozi najviše u EU i zemlje CEFTA-e, ali treba i istaći da je učešće poljoprivrednih proizvoda u izvozu u konstantnom porastu.

Najviše izvozimo u Njemačku, a zatim u Hrvatsku.