Godinu dana blokade Katara, najveće diplomatske krize u Zaljevu

Sve granice, uključujući i pomorske, s tom zaljevskom državom bile su zatvorene, zrakoplovne linije obustavljene, a građani Katara iz četiri države koje su nametnule blokadu - protjerani.

Blokada je počela 5. juna i uslijedila je nakon posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa Saudijskoj Arabiji u maju, kada se sastao s nekoliko arapskih i muslimanskih čelnika.

Zlatko Dizdarević: Zašto Katar?

Optužujući Dohu da podržava "teroriste" i da je preblizu interesima Irana, službeni Rijad je poručio kako je odlučio djelovati da "zaštiti svoju nacionalnu sigurnost od opasnosti terorizma i ekstremizma".

Katar je više puta odbacio optužbe, ocjenjujući kampanju kao pokušaj nametanja protektorata nad njegovim narodom. Optužbe su nazvali "neutemeljenim".

Tražili gašenje Al Jazeere

Prvo su reagirali Bahrein i Egipat, koji su katarskom diplomatskom osoblju dali 48 sati da napuste veleposlanstva i odu iz tih država, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija građanima Katara dali rok od dvije sedmice da napuste te države i zapovjedili povratak svojih državljana iz Katara, piše Al Jazeera.

Saudijsko kraljevstvo također je zatvorilo ured Al Jazeera Media Networka u Rijadu.

I Jordan je odlučio slijediti takve mjere te odlučio prekinuti diplomatske veze s Katarom.

Ubrzo se u Kataru, državi koja je ovisna o uvozu hrane, pojavila zabrinutost da bi zatvaranje granica moglo dovesti do nestašica hrane. Međutim, države poput Irana i Turske povećale su izvoz hrane u Dohu.

Potom su četiri države 22. juna dale Kataru rok od 10 dana za ispunjenje 13 zahtjeva, među kojima su i gašenje Al Jazeere te zatvaranje turske vojne baze, kao i prekid odnosa s Iranom.

Katar je takve zahtjeve odbacio, nazivajući ih "nerealnim i nemogućim".

Situacija ostala neriješena

Uslijedile su prijetnje novim sankcijama, pa je 25. jula objavljen "teroristički crni popis" 18 skupina i pojedinaca, za koje se tvrdilo da imaju veze s Katarom. Popis je kasnije proširen na 90 imena.

Blokada je poremetila funkcioniranje rada kompanija, sistem obrazovanja i transporta između Katara i njezinih susjeda, a istodobno se događalo i miješanje u brakove.

Katar je sve to opisao kao blokadu "bez legitimnog opravdanja", tvrdeći da takve odluke krše njegov suverenitet.

I katarski emir Sheik Tamim bin Hamad Al Thani i ministar vanjskih poslova Sheik Mohammed bin Abdulrahman Al Thani ponavljali su da je njihova država spremna pregovarati sa zemljama koje su joj nametnuli blokadu te su pozdravili pozive međunarodnih čelnika na razgovore.

Uprkos ozbiljnim naporima kuvajtskih, američkih i europskih posrednika, situacija je ostala neriješena.