Zima i potrošnja goriva: Zašto su automobili žedniji

Već odgovarajuća priprema automobila za zimu, uz neizostavno montiranje guma s pahuljicom ili oznakom M+S, predstavlja priličan trošak, čemu treba dodati i rast potrošnje goriva zbog nekoliko faktora. Koji su to faktori? 

Gume

Zimske gume su "žednije" od ljetnih jer se pred njih postavljaju zahtjevi za većom elastičnošću i boljim prianjanjem. To za posljedicu ima mekšu smješu i veći otpor kotrljanja, time rast potrošnje goriva. Ovo uprkos činjenici da je u posljednjih četvrt stoljeća otpor kotrljanja zimskih guma smanjen za 40-ak procenata što je značajno doprinijelo smanjenju potrošnje i zagađenja čovjekove okoline.

Ipak, i s gumama se može uštedjeti. Na testovima renomiranih automobilski klubova ispituje se otpor kotrljanju a konačni rezultati pokazuju da razlike u potrošnji između zimskih guma dostižu i do 10-ak procenata. A odreći se zimskih guma zbog uštede goriva je ekonomski apsurdno, u isto vrijeme i opasno. 

Otpor kotrljanja zimskih pneumatika može povećati i nedovoljan pritisak u gumama što, osim na potrošnju goriva, utječe i na habanje automobilske "obuće". Neki vozači čak podižu pritisak zimskih guma između 0,5 i 1,0 bara iznad fabričkih podataka. To doduše smanjuje površinu kojom pneumatik dodiruje tlo i djelomično reducira potrošnju, ali u isto vrijeme smanjuje ukupni kontakt s cestom i tako značajno pogoršava sigurnost.

Zato se preporučuje poštovanje savjeta automobilskih proizvođača o pritisku u gumama, a koji se nalaze u korisničkoj knjižici, unutrašnjoj strani poklopca rezervoara, ponekad u pretincu, ponekad na vratima…

Zagrijavanje motora

Izbjegavati zagrijavanje motora u mjestu jer tako znatno sporije dostiže optimalnu radnu temperaturu, uz povećanu potrošnju i štetne emisije. I u vožnji voditi računa o temperaturi motora jer čak i kad kazaljka odgovarajućeg instrumenta dostigne srednji položaj to nije znak da je motor zagrijan i spreman za jači gas.

Naime, voda se sa svoja dva kruga cirkulacije (samo kroz blok pri samom startu, potom i kroz hladnjak) zagrije se mnogo brže od ulja, a radna temperatura ulja (najmanje 70 stepeni celzija) je kritična za habanje motora. Drugim riječima, hladno ulje ne podmazuje kako treba. 

U zimskim mjesecima, ako se odmah izađe na otvorenu cestu, može se desiti da motor dostigne odgovarajuću radnu temperature tek nakon 20-ak kilometara vožnje.

Vožnja

Dobro poznati savjeti za pravovremenim "šaltanjem" u viši stepen prijenosa te izbjegavanjem naglih ubrzanja i nepotrebnih oštrih kočenja vrijede kao "faktori štedljive vožnje" i u zimskim mjesecima. Mnogi vozači u zimskim mjesecima ekonomičnost (s pravom) podređuju sigurnosti jer je automobil lakše upravljiv i bolje kontroliran u nižim stepenima prijenosa.

Ipak, moraju znati da tokom najhladnijeg godišnjeg doba kasnije "šaltanje" u višu brzinu donosi rast potrošnje goriva do 30 procenata. Automobil koji se kreće brzinom od 50 km/h u petom stepenu prijenosa troši 4 litra goriva na 100 km, dok prebacivanje "u treću" povećava potrošnju za čitav litar.

Start-stop sistem

Iako u ljetnim uvjetima u gradu mogu sniziti potrošnju i do 20-ak procenata, start-stop sistemi nisu toliko efikasni zimi.

Većina proizvođača programira start-stop sisteme tako da ne rade na temperaturama ispod tri stepena celzija. 

Bosch, vodeći svjetski dobavljač automobilskih komponenti, navodi dva razloga za "pauziranje" sistema na hladnom: 1. Izbjegavanje dodatnog opterećenja akumulatora koji je na ionako teškom iskušenju na "minusima"; 2. Zadržavanje ugodne i udobne atmosfere u vozilu jer se gašenjem motora prekida i grijanje (kabine, sjedišta, volana).

Električni potrošači

Grijanje prednjeg i zadnjeg stakla, vanjskih ogledala, sjedišta predstavlja ogromnu pomoć za sigurnu vožnju u zimskim mjesecima no ovi dijelovi su u isto vrijeme i veliki potrošači energije. Treba ih isključiti čim nisu neophodni jer grijanje vjetrobrana troši 540 watti, zadnjeg stakla 185 watti, sjedišta 100-tinjak watti, upravljača 50 watti.

Podsjećanja radi: 100 watti energije plaća se s dodatnih 0,1 litar goriva na 100 km. 

Treba voditi računa i o svjetlima za maglu jer na 100-tinjak kilometara potrošnju podižu za 0,2 litra, a nepravilno korištenje može ometati ostale učesnike u saobraćaju.

Težina i aerodinamika

Riješiti se nepotrebnog tereta jer 100-tinjak kilograma dodatne težine znači potrošnju uvećanu za 0,3 litra. Krovni boksovi predstavljaju efikasan način za transport prtljaga i skijaške opreme do odredišta, ali značajno pogoršavaju aerodinamiku vozila.

Pri brzini 130 km/h krovni boks povećava potrošnju do 2 litra na 100 km.