Zovu ga 'nevidljivi ubica': Znate li šta je 'crni led'?

Crni led je pojava koja se događa zimi na cestama, tokom teških vremenskih neprilika, a izrazito je opasna zato što ju je vrlo teško primijetiti. 

To se događa jer je 'crni led' praktički nevidljiva pojava. To je tanki zeleđeni sloj na cestama, a stvara se nakon ledenih kiša ili topljenja snijega. Formiranju toga sloja značajno pridonose i automobili. 

Naime, u zimskim uvjetima 'tople' automobilske gume otapaju snijeg i led na cesti, ali se snijeg opet brzo zaleđuje u vrlo tankome, često prozirnom sloju. 'Crni led' najčešće se pojavljuje noću i u jutarnjim satima kada je na cestama najmanje vozila, a posebno na mostovima i nadvožnjacima, zbog vjetra koji ubrzava  zaleđivanje. Vrlo je opasan za vozače, ali i za pješake, s obzirom na to da se zaleđuju i nogostupi.

Takav tanki sloj leda najčešće se pojavljuje kada je temperatura zraka ispod nule, ali do zaleđivanja može doći i kada je temperatura do četiri stupnja iznad nule, pokazala su istraživanja. 

Najčešće pitanje je kako reagirati kada se susretnemo s 'crnim ledom'? Dakle, vozači moraju led očekivati, primijetiti i shodno tome reagirati, dakle biti posve svjesni uvjeta na cesti i pripremiti se na to da je pojava leda na kolnicima itekako moguća. Najbolje rješenje u tome slučaju je smanjiti brzinu i povećati opreznost. Savjetuje se i naglim kočenjem i skretanjem povremeno provjeravati prianjanje guma, naravno kada je to moguće sigurno izvesti (kada se iza vas ne nalaze druga vozila).

Ipak, ako naletite na 'crni led' pa automobil počne klizati ne radite nagle pokrete. Potom okrenite volan u smjeru klizanja vozila (u smjeru suprotnom od zavoja). Za to se još koristi i izraz – 'dati kontru'. Nakon toga treba pričekati nekoliko trenutaka da gume 'uhvate' kakav takav grip. Kada se to dogodi važno je upravljač ispraviti (postepeno kako se automobil smiruje). Za manjih brzina (kojima bi se u lošim uvjetima trebali i voziti) ovim manevrom ćete uspješno kontrolirati proklizavanje i vratiti se na željeni smjer kretanja.

Poželjno je i 'prebaciti u nižu brzinu', no krucijalno je, ako automobil nema sistem ABS (protiv proklizavanja), ne dirati kočnicu. Čim vozač u takvoj situaciji stisne kočnicu, automobil će jednostavno proklizati prednjim dijelom (jer će se točkovi zablokirati) u ogradu, bankinu ili u najgoremu slučaju –u automobil iz suprotnoga smjera.  U slučaju da vozite moderniji automobil sa sistemom ABS-a i ESP-a (sistem stabilizacije), pritiskanje kočnice u trenutku proklizavanja može pomoći da automobil stekne željeno prijananje na prednjoj osovini i gumama, odnosno 'grip'.

Naravno, sve ovo lakše je reći nego učiniti, ali najbolji savjet je ostati smiren i ne raditi nagle pokrete upravljačem, gasom ili kočnicom. Također, važno je potpuno se koncentrirati na vožnju, isključiti glazbu i ne koristiti mobitel. U ovakvim uvjetima ne smije se koristiti ni tempomat.

Primijetite li da automobil nije moguće zaustaviti i ispraviti (ovo se događa kada je brzina prevelika), probajte ga usmjeriti dalje od prometa, pogotovo onog iz suprotnoga smjera, jer (u teoriji) je bolje udariti u ogradu, bankinu ili kanal nego u automobil koji dolazi iz suprotnoga smjera, piše Autostart.