Volkswagen Golf I (1974-1983): Kako je rođena legenda

 Kriza se osjećala na svakom koraku, nakon dugo vremena opao je i interes sa "bubom", čelnici Volkswagena računali su s velikim gubitkom na kraju godine. Tog 29. marta sa trake je izašao prvi VW Golf, no očekivanja nisu bila velika.

Projekt nasljednika "bube" dugo se vukao po ladicama šefova, napravljeni su i neki prototipovi za koje je ocijenjeno nemaju šanse na tržištu.

Prototipovi EA 266/276

Prva ideja o novom Volkswagenu, preteči Golfa, pojavila se još 1958. godine, ali njenu realizaciju spriječila činjenica da "buba" još nije dostigla svoj vrhunac. Deceniju kasnije je stara ideja aktuelizovana kroz prototip EA 266 koji je na zahtjev Volkswagena razvio Porsche.

EA 266 je pokretao vazdušno hlađeni centralno postavljeni motor, a dizajnerski je izgledao kao skraćena verzija Volkswagena 411. Zbog visokih troškova projekt je zaustavljen, ali je VW samostalno razvio prototip EA 276 koji se znatno više približio budućem konceptu Golfa.

Ponovo je, ovaj put zadnjim dijelom, prototip ličio na model 411, dok je EA 276 slijedio trendove sa prednjim pogonom i bokser motorom u nosu koji se, međutim, još nije hladio vodom.

Kada je Kurt Lotz, šef Volkswagena, 1969. posjetio salon automobila u Torinu bio je oduševljen studijama mladog italijanskog dizajnera Giorgeta Giugiara.

Tada 31-godišnji dizajner pozvan je u Wolfsburg gdje dobio zadatak da konstruira nasljednika "bube", mada ni u sâmom Volkswagenu nisu bili "načisto" oko koncepta i dizajna budućeg automobila.

Giugiaro je uporedo razvijao čak tri modela za Volkswagen (Passat, Golf, Scirocco), a velika naftna kriza 1973. u prvi plan stavila je kompaktnog nasljednika "bube".

Uspjeh koji je sve iznenadio

Prva generacija Golfa bio je automobil dužine 3,7 metara, težine 750 kilograma, moderno koncepiran hatchback sa samonosećom karoserijom, poprečno postavljenim i vodom hlađenim 4-cilindrašem u "nosu".

U odnosu na "bubu" pružao je mnogo više udobnosti i sigurnosti, s početnom verzijom koju je pokretao 1,1 litarski benzinac snage 50 "konja", dovoljan za postizanje maksimalnih 140 km/h. Kupci dubljih novčanika mogli su nabaviti snažniju verziju sa 1,5 litarskim motorom (70 KS).

Osim kriznih vremena, razlog za uzdržanost šefova Volkswagena bile su i negativne "recenzije" Golfa u nekim njemačkim medijima. Tako je utjecajni 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' pisao da je "cijenom od 8.000 maraka (današnjih 10.000 eura) Golf jednostavno preskup u odnosu na ono što pruža".

Srećom po Volkswagen kupci nisu mislili tako. Golf je postigao ekspresan uspjeh u čitavom svijetu. U oktobru 1976. izrađen je milioniti primjerak, a gamu su vremenom proširili GTI i dizelska verzija (1976), Golf Cabriolet (1979), turbodizelaš GTD (1982).

U ljeto 1878. Golf je dobio plastične branike, a dvije godine kasnije veća zadnja svjetla i moderniju instrument-tablu. Proizvedeno je ukupno 6,72 miliona primjeraka Golfa "jedinice" koji je penzinisan 1983. godine, mada je u Južnoj Africi izrađivan sve do 2009. kao VW Citi Golf.

GTI je došao iz tajnosti

Nezaobilazan dio priče o uspjehu Golfa je GTI verzija. Za nastanak su zaslužni inžinjeri Herbert Schuster i Alfons Löwenberg iz istraživačkog odjeljenja Volkswagena koji su u prvu generaciju Golfa ugradili 1,6 litarski benzinac snage 110 konja iz modela Audi 80 GTE.

Ovaj posao radili su u tajnosti jer su šefovi ranije odbijali svaku pomisao na sportsku verziju. Čak i kada su Schuster i Löwenberg predstavili GTI spreman za proizvodnju uprava je bila skeptična. Ipak su dali zeleno svjetlo nakon što su razvojni inžinjeri dali garanciju da će biti dostignuta godišnja prodaja 5.000 vozila.

Kada je 1976. na tržište stigao Golf GTI po cijeni od 13.850 maraka interes kupaca nadmašio je sve procjene: Već u prvoj godini prodato je čak 50 hiljada vozila! Rođen je GTI-kult koji živi do danas. U međuvremenu je više od dva miliona GTI verzija Golfa pronašlo put do kupaca.