Razvijen mimo znanja šefova VW-a: Prije 50 godina predstavljen je Audi 100

Krajem 1964. godine Volkswagen je preuzeo većinski paket od 50,3 posto dionica Auto Uniona, prije svega s ciljem da u tvornici u Ingolstadtu započne produkciju svoje Bube. Međutim, koncern četiri firme nije želio potpisati kapitulaciju.

Nije bilo načina (ni želje) da Volkswagen zaustavi nedopadljivi Unionov model F102 sa DKW-ovom šasijom i Mercedesovim motorom, automobil koji su čak i njegovi kreatori nazivali "kopile". Ovaj model kasnije je preimenovan u Audi 72 i uz pomoć još nekoliko "surogata" ("stari 80", "90") zaslužan je za vraćanje imena Audi na veliku scenu.

Ova činjenica i tehničko povezivanje sa NSU-om ohrabrili su čelnike Audija da počnu razmišljati o "prvom pravom gospodaru prstenova".    

Na čelu razvojnog odjeljenja Audija tada se nalazio dr. Ludwig Kraus koji je stalno vodio rat sa šefovima iz koncerna Volkswagen želeći što više autonomije u radu. Imao je viziju modela gornje srednje klase koji mora biti duži, lakši i aerodinamičniji od konkurenata, pogonjen snažnim i ekonomičnim motorima.

Kako su "fauveovci" bili "tvrdi u stavovima", Krausu je ostalo da u tajnosti razvija projekt Type 104 iz kojeg je nastao Audi 100. Prva osoba kojoj je pokazao svoj rad bio je Rudolf Leiding za kojeg se smatralo da je "VW-ova marioneta" na čelu Audija u Ingolstadtu. Međutim, Leiding je bio oduševljen.

"Počnimo ga proizvoditi, garantujem da ćemo prodati najmanje 300.000 vozila", rekao je Leiding i zatražio dozvolu iz Wolfsburga. Dobio je zeleno svjetlo Upravnog odbora Volkswagena, ali uz zahtjev za izvjesnim "modifikacijama", što je sugeriralo da prema prvom samostalnom Audiju ima još dosta rezervi.

Tvorce Audija 100 nije pokolebala ni smrt Heinricha Nordhoffa, jednog od najvećih zagovornika razvoja firme sa četiri prstena. Samo nekoliko mjeseci kasnije, u jesen 1968. predstavljen je Audi 100, trovolumensko vozilo sa dvoja ili četvera vrata.

Paleta 1,8 litarskih 4-cilindričnih motora sa 80, 90 i 100 KS preuzeta je od prethodnika – Audija 90. Audi 100 bio je skoro bez dječijih bolesti, pa su već prvi modeli došli na dobar glas kada je riječ o pouzdanosti.

Povoljne reakcije javnosti natjerale su Krausa da proširi ponudu: na sajmu u Frankfurtu 1969. godine otkriven je apsolutni "highlight" – model Coupé S – prelijepi kupe na bazi "stotke".

Jedini facelift prve generacije "stotke" desio se 1973. godine, istovremeno sa uvođenjem 1,6 litarskog motora i novih kočionih diskova na prednjoj osovini. Nakon 800 hiljada proizvedenih primjeraka uvodno izdanje Audija 100 odlazi u zasluženu mirovinu 1976. godine.