Zloupotrebe bezviznog režima se ponavljaju

Broj tražilaca azila sa zapadnog Balkana u zemljama Schengena ponovo zabrinjavajuće raste, stoji u najnovijem izvještaju Frontexa, evropske službe za granice sa sjedištem u Varšavi, o mehanizmu monitoringa implementacije bezviznog režima.

Izvještaj, kako prenose Nezavisne  obuhvata period od 3. do 30. septembra i navodi se da je broj azilanata najviši u 2012. godini i da je veći za čak 64 posto u odnosu na četiri prethodne sedmice.

Ovaj izvještaj dolazi u trenutku kada su pripreme mehanizma za suspenziju bezviznog režima u završnoj fazi, koji bi mogao da stupi na snagu početkom naredne godine, a koji bi omogućio zemlji koja zabilježi porast broja azilanata da naloži suspenziju bezviznog režima.

Srbija najproblematičnija

U proteklom periodu došlo je do smanjenja zahtjeva za azil, a BiH je prvi put uspjela da broj tražilaca azila svede na nivo prije uvođenja bezviznog režima. Po najnovijem izvještaju, međutim, broj azilanata iz BiH takođe je u porastu, ali, kako je navedeno, ne u tolikom obimu kao iz Srbije i Makedonije, koje i dalje bilježe najveći broj tražilaca.

"Državljani Srbije učestvuju sa polovinom ukupnih zahtjeva, odnosno oko 1.900, a iza njih su Makedonci, koji učestvuju sa 30 posto. I u ostale tri zemlje bilježimo porast, ali sa znatno niže početne baze", navode u Frontexu.

U dijelu izvještaja za BiH, navedeno je da je broj lažnih azilanata u septembru veći za 51 posto u odnosu na isti period 2011. godine. U zemljama Schengena od početka godine do septembra podneseno je čak 2.636 zahjeva, što je za 181 posto više nego u istom periodu protekle godine. U poređenju januar - septembar 2012. sa istim periodom 2011. godine, jedine dvije zemlje koje bilježe smanjen broj zahtjeva za azil su Švedska, u kojoj je 21 posto manje zahtjeva, i Belgija sa 81 posto manje zahtjeva.

Najviše podnosilaca zahtjeva, prema izvještaju, azil pokušava dobiti u Njemačkoj, u kojoj je zabilježen porast od 143 posto u odnosu na protekli period, i to uglavnom iz Srbije.

"Do sada, u 2012. pet zemalja Schengena sa najviše zahtjeva su obradile 17.900 zahtjeva za azil iz pet balkanskih zemalja izuzetih od viznog režima, što je porast od 75 posto u odnosu na isti period 2011. Sa oko 8.200 građani Srbije su daleko najbrojniji", jedna je od opservacija u uvodu izvještaja.

Skraćena procedura Švicarske

Jedina pozitivna stvar u izvještaju je, kako je navedeno, pozitivan razvoj događaja u Švicarskoj, koja je ubrzala obradu zahtjeva za azil sa zapadnog Balkana, tako da je u zadnjoj sedmici septembra bilo samo 13 zahtjeva. Podsjećanja radi, Švicarska je proceduru ocjene opravdanosti zahtjeva za azil skratila sa nekoliko mjeseci na 48 sati, te je uvela zabranu ulaska u zemlju u trajanju od pet godina za sve one koji zloupotrebljavaju procedure ili višestruko podnose zahtjeve za dobijanje azila.

Bakir Dautbašić, šef Monitoring tima za praćenje sprovođenja bezviznog režima BiH, koji se nalazi u Švicarskoj na konferenciji u Ženevi povodom lažnih azilanata iz BiH, kojih je do septembra u ovu zemlju došlo 399, ističe da se povećani brojevi mogu pripisati dolasku zime.

"To se i do sada dešavalo, da ljudi dolazak hladnih zimskih mjeseci koriste za odlazak za traženje azila", rekao je on.

Govoreći o utiscima sa konferencije, rekao je da je ohrabrujuće što su švicarski predstavnici, uprkos lažnim azilantima iz BiH, podržali ostanak bezviznog režima za BiH.

"Jedan od rezultata je da je usvojen plan prema kojim će Švicarska finansirati projekte u iznosu od dva miliona švicarskih franaka u narednom periodu iz ove oblasti", rekao je Dautbašić.

On tvrdi da uprkos ovim negativnim brojevima bezvizni režim sa BiH nije ugrožen.

"Međutim, svako povećanje može dovesti do problema. Ne smijemo dozvoliti da ljudi iz BiH masovno krenu prema zemljama zapadne Evrope, pogotovo sada kad početkom godine očekujemo uvođenje mehanizma za suspenziju bezviznog režima", istakao je Dautbašić.