Zbog vrućina ograničiti kretanje od 11 do 17 sati
Radiosarajevo.ba
U cilju zaštite zdravlja stanovništva od posljedica izazvanih visokim temperaturama iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH preporučuju stanovništvu, posebno rizičnim grupama, da ograniče kretanje i vožnju od 11 do 17 sati jer su tad najviše temperature (ovo se naročito odnosi na rizične grupe stanovništva).
U saopćenju za javnost iz Zavoda navode da u rizične grupe stanovništva spadaju hronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe s visokim pritiskom...), starije osobe, djeca i trudnice, te da su oni posebno osjetljivi na visoke temperature zbog čega zahtijevaju posebnu pažnju pri provođenju zaštitnih mjera.
"I svi ostali posebno omladina, koji najveći dio dana provode na otvorenom prostoru, izlažu se opasnosti od štetnog djelovanja visokih temperatura (glavobolja, vrtoglavica, slabost i sl.)", navodi se.
Iz Zavoda podsjećaju da je prostorije, u kojima se boravi potrebno dobro prozračiti u toku noći ili rano ujutro, a preko dana prozore zatvoriti i navući roletne.
"Odijevati laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima (naročito važno za djecu)", navodi se.
I odrasli i djeca treba da zaštitite oči naočalama s UV zaštitnim slojem (sloj koji štiti od ultravioletnih zraka), ne nositi tijesnu obuću niti visoke potpetice. Korisno je u toku dana češće piti manje količine tečnosti a prednost treba dati prirodnim sokovima, limunadi ili vodi. Važno je smanjiti unos gaziranih pića (velike količine tečnosti uzete odjednom opterećuju srce i bubrege i otežavaju varenje hrane).
"Hronični bolesnici (srčani, bubrežni, dijabetičari, osobe s visokim krvnim pritiskom ...), trebaju se posavjetovati sa svojim liječnikom o količini tečnosti koju treba da unesu. U ishrani upotrebljavati veće količine voća i povrća da bi se nadoknadio gubitak mineralnih soli", ističe se.
Pri visokim temperaturama preporučuje se ishrana s nešto više bjelančevina (riba, piletina, nemasno meso, mlijeko i mliječni proizvodi) jer se tako smanjuje potrošnja ugljenih hidrata, a time i zamaranje i iscrpljenost. Voće i povrće dobro oprati prije upotrebe, a dinje, lubenice i drugo kvarljivo voće držati u hladnom prostoru.
Mlijeko, mliječne proizvode, meso i jaja obavezno držati u frižideru i kupovati samo na mjestima gdje su te namirnice sigurno uskladištene tj. izbjegavati kupovinu na pijacama gdje nema frižidera. Ograničiti konzumiranje kremova, kolača s kremom, majoneze, salame i drugih lako kvarljivih namirnica.
"Posebnu pažnju treba obratiti na ličnu higijenu tj. redovno se kupati i tuširati i odijevati čistu odjeću, izbjegavati kupanje u rijekama koje zbog nižeg vodostaja imaju veću količinu organskih materija u raspadanju, a prednost dati gradskim bazenima u kojima se voda redovno kontroliše i dezinficira.
"U intervalu od 11 do 15 sati najveća je izloženost UV zracima koji izazivaju opekotine i oštećenje kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje tih zraka za 50 postom. Prilikom izlaganja sunčevim zracima (na obali mora, rijeka ili jezera) obavezno je naročito za djecu koristiti kreme s najvećim zaštitnim faktorom (25 i 30). Prilikom boravka u vodi važno je koristiti zaštitne kreme, budući da 40 posto UV zraka dopire do 1 m dubine. Sunčati se postepeno (prvi dan 30 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme), izbjegavati sunčanje od 11 do 15 časova i češće uzimati manje količine tečnosti," navodi se.
U klimatiziranim prostorijama (naročito u automobilima s ugrađenim klima uređajem) važno je voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature zraka (optimalno 3 stepena, maksimalno 5 stepeni) jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema.
"Pri pojavi uporne glavobolje, vrtoglavice ili povraćanja, obratiti se za pomoć u najbližu ambulantu", savjetuju iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
fena
U saopćenju za javnost iz Zavoda navode da u rizične grupe stanovništva spadaju hronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe s visokim pritiskom...), starije osobe, djeca i trudnice, te da su oni posebno osjetljivi na visoke temperature zbog čega zahtijevaju posebnu pažnju pri provođenju zaštitnih mjera.
"I svi ostali posebno omladina, koji najveći dio dana provode na otvorenom prostoru, izlažu se opasnosti od štetnog djelovanja visokih temperatura (glavobolja, vrtoglavica, slabost i sl.)", navodi se.
Iz Zavoda podsjećaju da je prostorije, u kojima se boravi potrebno dobro prozračiti u toku noći ili rano ujutro, a preko dana prozore zatvoriti i navući roletne.
"Odijevati laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima (naročito važno za djecu)", navodi se.
I odrasli i djeca treba da zaštitite oči naočalama s UV zaštitnim slojem (sloj koji štiti od ultravioletnih zraka), ne nositi tijesnu obuću niti visoke potpetice. Korisno je u toku dana češće piti manje količine tečnosti a prednost treba dati prirodnim sokovima, limunadi ili vodi. Važno je smanjiti unos gaziranih pića (velike količine tečnosti uzete odjednom opterećuju srce i bubrege i otežavaju varenje hrane).
"Hronični bolesnici (srčani, bubrežni, dijabetičari, osobe s visokim krvnim pritiskom ...), trebaju se posavjetovati sa svojim liječnikom o količini tečnosti koju treba da unesu. U ishrani upotrebljavati veće količine voća i povrća da bi se nadoknadio gubitak mineralnih soli", ističe se.
Pri visokim temperaturama preporučuje se ishrana s nešto više bjelančevina (riba, piletina, nemasno meso, mlijeko i mliječni proizvodi) jer se tako smanjuje potrošnja ugljenih hidrata, a time i zamaranje i iscrpljenost. Voće i povrće dobro oprati prije upotrebe, a dinje, lubenice i drugo kvarljivo voće držati u hladnom prostoru.
Mlijeko, mliječne proizvode, meso i jaja obavezno držati u frižideru i kupovati samo na mjestima gdje su te namirnice sigurno uskladištene tj. izbjegavati kupovinu na pijacama gdje nema frižidera. Ograničiti konzumiranje kremova, kolača s kremom, majoneze, salame i drugih lako kvarljivih namirnica.
"Posebnu pažnju treba obratiti na ličnu higijenu tj. redovno se kupati i tuširati i odijevati čistu odjeću, izbjegavati kupanje u rijekama koje zbog nižeg vodostaja imaju veću količinu organskih materija u raspadanju, a prednost dati gradskim bazenima u kojima se voda redovno kontroliše i dezinficira.
"U intervalu od 11 do 15 sati najveća je izloženost UV zracima koji izazivaju opekotine i oštećenje kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje tih zraka za 50 postom. Prilikom izlaganja sunčevim zracima (na obali mora, rijeka ili jezera) obavezno je naročito za djecu koristiti kreme s najvećim zaštitnim faktorom (25 i 30). Prilikom boravka u vodi važno je koristiti zaštitne kreme, budući da 40 posto UV zraka dopire do 1 m dubine. Sunčati se postepeno (prvi dan 30 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme), izbjegavati sunčanje od 11 do 15 časova i češće uzimati manje količine tečnosti," navodi se.
U klimatiziranim prostorijama (naročito u automobilima s ugrađenim klima uređajem) važno je voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature zraka (optimalno 3 stepena, maksimalno 5 stepeni) jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema.
"Pri pojavi uporne glavobolje, vrtoglavice ili povraćanja, obratiti se za pomoć u najbližu ambulantu", savjetuju iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
fena
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najnovije
