U novu školsku godinu bez segregacije

Skoro pet godina nakon što je 3. novembra 2004. godine Ustavni sud FBiH na osnovu zahtjeva kluba hrvatskih poslanika Skupštine SBK-a za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa donio odluku da je Zakon o osnovnom obrazovanju tog kantona ustavan i na taj način proglasio neustavnim funkcioniranje „dvije škole pod jednim krovom“ kao primjer segregacije djece po nacionalnoj osnovi, federalni poslanici će tek sada diskutirati o ovoj pojavi.

Radna grupa oformljena na nivou države Bosne i Hercegovine sa zadatkom da analizira pojavu „dvije škole pod jednim krovom“ dostavila je prije godišnjih odmora Parlamentu Federacije vlastito zapažanje o broju i vrstama takvih škola u ovom entitetu. Navela je da u Hercegovini i srednjoj Bosni ima devet školskih objekata u kojima, praktično, djeluje 18 škola, ne računajući više primjera da jedna škola kao zaseban pravni subjekt ima i istojezične područne odjele drugih škola ili da su iste školske zgrade dom za osnovnu i srednju školu na jednom jeziku, na primjer, a istovremeno i za područna odjeljenja osnovnih škola drugog jezika.

U materijalu su podaci iz Srednjobosanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona, kao i o tome da je u Zeničko-dobojskom došlo do administrativnog objedinjavanja dotadašnjih "dviju škola pod jednim krovom", ali ne i do formiranja multietničnih odjeljenja u njima. Prema nekim drugim podacima ukupno ima 54 ovakve škole, dok aktuelna vlast problem minimizira na „samo 34 škole“, što je apsolutno neprihvatljivo, jer bi i jedan jedini takav primjer trebalo tretirati prema zakonima.

Kako je u Federaciji segment obrazovanja u kantonalnoj nadležnosti, tako se vodi politika preporuka i prebacivanja odgovornosti, pa je preporučeno da kantoni osiguraju svim školarcima mogućnost kvalitetnog obrazovanja "u integriranim multikulturalnim školama" i mogućnost da budu "oslobođeni političkih, vjerskih, kulturnih i drugih predrasuda i diskriminacije".

S obzirom na to da i Ustav BiH sadrži sve značajne međunarodne i evropske konvencije o ljudskim pravima i pravima djece, krajnje je vrijeme da se sankcioniraju odgovorni za neustavno i protuustvano djelovanje i nakon presuda ustavnih sudova na svim nivoima.

Član 145 Krivičnog zakona BiH kaže:

Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja na osnovu razlike u rasi, boji kože, nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti, političkom ili drugom uvjerenju, polu, seksualnomopredjeljenju, jeziku, obrazovanju, društvenom položaju ili socijalnom porijeklu, uskrati ili ograniči građanska prava utvrđena Ustavom Bosne i Hercegovine, ratificiranim međunarodnim ugovorom, zakonom Bosne i Hercegovine, drugim propisom Bosne i Hercegovine ili općim aktom Bosne i Hercegovine, ili koja na osnovu ove razlike ili pripadnosti ili kojem drugom položaju daje pojedincima neopravdane povlastice ili pogodnosti, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Član 239 istog zakona kaže:

Službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta ili institucijama Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, koja odbije da izvrši konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine ili Doma za ljudska prava, ili sprječava da se takva odluka izvrši, ili na drugi način onemogućava njeno izvršenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Iako svi javno govore o segregaciji, niko još nije odgovarao.

Savjet za obrazovanje GDS BiH

fena