U istočnoj Evropi i dalje padaju privredne aktivnosti

Deset novih članica Evropske unije iz istočne Evrope u ovoj će godini zabilježiti pad aktivnosti od 4,2 posto a u 2010. trebao bi uslijediti blagi oporavak, i to u visini oko jedan posto, objavila je u srijedu 28. oktobra Svjetska banka.

Zajmodavac sa sjedištem u Washingtonu dalje ističe kako će oporavak u regiji, koja je nakon procvata pokretanog ulaganjima doživjela slom izazvan kolapsom industrije, biti skroman i neujednačen, te poziva vlade da strukturalnim reformama pomognu njegovom jačanju.

U tromjesečnom izvještaju Svjetska banka nadalje ističe da je pad aktivnosti u privredama istočne Evrope dotakao dno, upozoravajući ipak da su dugoročni izgledi za rast sumorni i da predstoji dugi put do obnove potencijalnih razina.

Regija bi, kaže se u izvještaju, u 2011. mogla u cjelini ostvariti rast od 3,6 posto, sporiji u usporedbi s 3,9 posto u 2008. i 6,0 posto u godini ranije. Ključnu ulogu u podupiranju rasta imala bi potražnja iz bogatijih članica EU-a u zapadnoj Evropi.

„Snažan rast vrlo će vjerojatno biti obnovljen tek kada se oporave investicijski tokovi i izvoz, te kada potrošačko povjerenje bude obnovljeno“, kaže se u izvještaju.

Privrede s najvećim neravnotežama bit će najviše pogođena, tumače dalje u izvještaju. Bruto domaći proizvod većine zemalja te regije smanjit će se za pet do 10 posto, a u slučaju baltičkih privreda Litve, Latvije i Estonije taj će pad biti daleko izrazitiji, u visini čak 15 do 20 posto. Iznimka je Poljska, jedina među novim članicama koja je uspjela izbjeći pad aktivnosti.

U izvještaju Svjetska banka nadalje ukazuje na pad priljeva kapitala iz privatnog sektora u privrede regije. Sindicirani bankovni zajmovi u prvom su tromjesečju smanjeni za čak 93 posto za državne zajmoprimce i za 80 posto za one u privatnom sektoru.

Od priljeva 7,2 milijardi dolara bruto kapitala u 10 članica nove Evrope u trećem tromjesečju, iznos od nekih šest milijardi čini izdanje obveznica. Bankovni zajmovi iznosili su svega 800 miliona dolara, nasuprot 10 milijardi u četvrtom tromjesečju 2007. odnosno u razdoblju prije nego što je financijska kriza svom snagom pogodila istočnu Evropu.

hina/radiosarajevo.ba