Zašto Njemačka gradi lansirnu platformu za svemir?

Njemačka neće dobiti svemirsku stanicu kao što je Kejp Kanaveral u SAD ili Bajkonur u Kazahstanu.

Predviđena je plutajuća lansirna platforma u Sjevernom moru, specijalni brod s lansirnom rampom.

Odbrojavanje za početak rada njemačke svemirske stanice je počelo - prva raketa trebalo bi da poleti već u aprilu 2024. S mobilne lansirne platforme Njemačke ofšor svemirske stanice (German-Offshore Spaceport Alliance, GOSA) prvo će biti lansirana raketa holandske kompanije T-Minus.

Trending

Konobarice pronašle 400.000 eura, pa uradile neočekivano: "Ovo nam je najveća nagrada"

Kako je Udruženje njemačke industrije (BDI) saopštilo na svemirskom kongresu u Berlinu, polazna tačka će biti takozvani "Entenschnabel" (patkin kljun), najudaljeniji dio isključive ekonomske zone Njemačke, oko 350 kilometara od obale.

Zašto je Njemačkoj potrebna svemirska stanica?

Matična luka broda bit će Bremerhafen. Svako lansiranje bi trebalo da bude praćeno kontrolnim brodom i novim multifunkcionalnim kontrolnim centrom misije u Bremenu - svemirska kompanija OHB dio je konzorcijuma operatera „Spaceport Alliance".

S mobilne platforme u Sjevernom moru ubuduće bi u orbitu trebalo da budu lansirane evropske mikrorakete, nosivosti do jedne tone. Tokom dvonedjeljnog testiranja, planirano je lansiranje do četiri rakete maksimalne dužine od sedam metara i dometa do 50 kilometara.

Međunarodna trka za svemir je poprimila nove dimenzije, posebno kroz privatni sektor: kompanije poput "SpaceX", sa svojom ogromnom flotom satelita i raketa, postale su prijetnja za etablirane svemirske nacije.

Satelitski podaci postaju sve važniji za mnoge ekonomske sektore kao što su digitalna industrijska proizvodnja ili autonomna vožnja. Precizniji podaci i analize mogu da povećaju efikasnost u proizvodnji i logistici.

Lansirna platforma bi trebalo da zadovolji rastuću potražnju na tržištu komercijalnih malih satelita. Njemačkoj je potreban pristup svemiru – pa i kao doprinos odbrambenoj sposobnosti. Njemačka je u "opasnoj zavisnosti" kada su u pitanju svemirska infrastruktura i pristup svemiru.

"U ovoj deceniji će biti lansirano četiri puta više satelita nego u prethodnoj. To dovodi do uskih grla u svemirskim stanicama na kopnu", kaže Sabine fon der Reke, članica upravnog odbora GOSA. Zbog toga je toliko važna dodatna evropska lansirna infrastruktura.

Inicijativu za ovaj projekat pokrenulo je Savezno udruženje njemačke industrije (BDI) na svom prvom svemirskom kongresu prije četiri godine. Sve veća komercijalizacija svemirskih putovanja, poznatih kao "New Space" vidi se kao odlična prilika za industrijsku zemlju poput Njemačke. Tako se rodila ideja za gradnju mobilne svemirske stanice.

"U sve više industrija važi: ko nije vodeći u svemiru, neće biti tehnološki lider na Zemlji", izjavio je predsjednik BDI, Zigfrid Rusvurm.

Iza tih planova je milijarde eura vrijedno tržište: "New Space" bi mogao da smanji visoke troškove raketa-nosača. Prema novom istraživanju BDI i konsultantske firme "Roland Berger", tržište svemirske tehnologije će do 2040. godine rasti za 7,4 posto godišnje i dostići vrijednost od 1,25 biliona eura.

Da li politika podržava projekat?

Savezna njemačka vlada namjerava da podrži razvoj i izgradnju infrastrukture do 2025. s dva miliona evra. Međutim, Savezno udruženje njemačke industrije (BDI) traži od vlade više.

Vlada je nedavno predstavila novu svemirsku strategiju, ali je ona naišla na kritike industrije. Savezno udruženje njemačke vazduhoplovne industrije (BDLI) žalilo se zbog smanjenja nacionalnog budžeta za svemir. Prema BDI, Njemačka bi time mogla još više da zaostane iza SAD i Kine.

Prema riječima Ane Kristman, koordinatorke njemačke vlade za vazduhoplovstvo i svemir, planirano je da se umjesto toga više sredstava izdvoji za Evropsku svemirsku agenciju (ESA), piše DW,