Zapadni Balkan i borba protiv "autoritarnog ekstraktivizma": Zlatna groznica i pitanje pohlepe
O dolini Jadra se trenutno mnogo ne govori u javnosti ali to ne znači da problema s rudarenjem na zapadnom Balkanu nema, zaključak je tribine održane u srijedu navečer, 22. aprilka, u Udruženju Heinrich Böll u Berlinu.
Povod za održavanje tribine u udruženju bliskoj njemačkoj parlamentarnoj stranci Zeleni je publikacija pod nazivom "Rudarstvo na zapadnom Balkanu: Kako suzbiti autoritarni ekstraktivizam?" autora Vedrana Đihića i Marka Kmezića sa Sveučilišta u Grazu. Publikacija najavljuje širu studiju koja bi trebala bitu objavljena u maju.
Na tribini su osim autora Kmezića učestvovali i Jovan Rajić, predsjednik Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) iz Beograda te zastupnik njemačkog parlamenta iz stranke Zeleni i dobar poznavatelj prilika na zapadnom Balkanu Boris Mijatović.
Reakcija iz Doma naroda na Južnu interkonekciju: "Trojka, HDZ i SNSD ugrožavaju europski put BiH"
Rudarenje kao problem a ne kao rješenje
Ova studija uspoređuje Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju kako bi ispitala na koji način politički, institucionalni i društveni čimbenici oblikuju ishode rudarskih projekata. Istražuje se i pitanje jača li proces pristupanja Europskoj uniji okolišne standarde i regulatorno usklađivanje ili, naprotiv, dodatno učvršćuje postojeće izazove u upravljanju. Smještajući rudarstvo u kontekst Strategije EU-a za kritične sirovine, studija naglašava šire geopolitičke i gospodarske uloge, kao i razloge zbog kojih slični projekti izazivaju različite razine javnog otpora i društvenih sukoba na zapadnom Balkanu.
Sam naslov publikacije u čijoj je izradi sudjelovao niz stručnjaka iz think tanka The Balkans in Europe Policy Advisory Group (BiEPAG), sugerira da je rudarenje na Balkanu povezano s nizom negativnih pojava. I dok su na istim prostorima rudarstvo i rudari bili povezivani s herojima rada i prosperitetom danas su prve asocijacije uništavanje okoliša, iskorištavanje lokalnih resursa i socijalni problemi.
Drastični primjer rudnika bakra u Boru
Kao najdrastičniji trenutačni problem s rudarenjem se ističe rudnik bakra u Boru koji je, kako se moglo čuti, de facto ekstrateritorijalna površina gotovo izvan dometa institucija Srbije. Tu je ukazano i na ostale probleme koje sa sobom dovodi ovakva vrsta ekonomskog procesa.
"U Boru ne možete praktički vidjeti ništa drugo nego kockarnice u kojima ti kineski radnici provode svoje slobodno vrijeme. Građani Bora su prepušteni svojoj sudbini", rekao je jedan od autora studije Kmezić za Deutsche Welle.
U čemu je problem ako se zna da iskorištavanje ruda može pokrenuti i neke pozitivne ekonomske procese, ne samo za manjinu nego i većinu? "Problem je sustavne prirode, sam politički sustav koji daje regulatorni okvir. Problem nije rudarenje nego je problem nedostatak vladavine prava i demokracije koja bi u čitav proces uključila i stručnjake i širi sloj javnosti u raspravu o rudarenju, tako da u tom smislu možemo govoriti o problemu", rekao je Kmezić.
Zlatna groznica i pitanje pohlepe
Zastupnik njemačke stranke Zeleni Boris Mijatović je rekao da je s rudarenjem stvar jednostavna: tu nastaje mnogo otpada, trovanja kemikalijama i uništavanja okoline, a želja za zaradom je ogromna.
"I kako je otpad skup i zbrinjavanje opasnih tvari još skuplje, tu je često prisutan visok stepen kriminalne energije koji će težiti tome da skine s vrata ove skupe obveze. I zato je potrebna jaka zakonska regulativa i jaki državni organi koji će ovaj biznis kontrolirati", rekao je Mijatović.
On je rekao da je dodatni problem i utvrditi koliko točno sirovina se iskorištava.
No je li uopće, naivno upitano, moguće da se eksploatacija sirovina odvija u korist svih koji sudjeluju? Odgovor koji se mogao čuti u Berlinu je složen kao što je složena i tema. "To je jako emocionalna tema i 'zlatna groznca' počiva na tome da svatko pokuša pronaći svoj sreću. Ljudi se u svojoj pohlepi za bogatstvom nisu previše promijenili. Samo danas, za razliku od 19. stoljeća, ne govorimo samo o zlato nego i o litiju, kobaltu i ostalim rijetkim sirovinama koje su nam potrebne za našu industriju", zaključio je zastupnik Zelenih u Bundestagu.
Ekološki otpor u regionu: Srbijanski i bh. aktivisti protiv rudarenja litijuma
Projekt doline Jadara i Rio Tinta definitivno ugašen?
No kako stvari stoje s projektom koji je postao simbolom za "zvjerski kapitalizam" na zapadnom Balkanu, projektom Rio Tinta za koji su se, dok građani nisu pokazali otpor, založili i Bruxelles i Berlin.
Projekt je zbog nekih neriješenih sudskih postupaka trenutačno zamrznut, kaže za DW Jovan Rajić. Drugi dio se odnosi na trenutno političko stanje.
"Mislim da si vlast u Srbiji ne može u ovom trenutku dozvoliti buđenje još jednog problema pored svih problema koje trenutačno ima", rekao je Rajić.
On ne vjeruje ni da će se nakon eventualne smjene vlasti po tom pitanju nešto promijeniti.
"Ja mislim da se niko ko dolazi nakon Vučića neće osjećati ugodno kada se radi o ponovnom pokretanju ovog pitanja. S druge strane, ni građani neće reagirati drugačije nego do sada. Mogućnost da se građani pridobiju za ovaj projekt je definitivno, ako je ikada i postojala, propala", zaključuje ovaj pravnik.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
