Zanat ili studije – šta se više isplati u Njemačkoj?

Vještačka inteligencija mijenja tržište rada, a sve veći broj mladih preispituje vrijednost klasičnih studija. Da li je obrazovanje za zanatska zanimanja sigurniji izbor i ko na kraju ima veću zaradu, majstor ili master?
 
Put „najprije gimnazija, zatim fakultet" danas mnogima u Njemačkoj više ne djeluje primamljivo kao ranije. Mladi strahuju od neizvjesnih izgleda za zaposlenje, između ostalog i zbog brzog razvoja vještačke inteligencije (VI). Stručnjaci procenjuju da bi VI mogla da ugrozi čak polovinu početničkih radnih mjesta u takozvanim profesijama zasnovanim na visokoškolskom znanju.

Rast nezaposlenosti među visokoobrazovanima 

Istovremeno, nezaposlenost među akademski obrazovanim građanima već godinama bilježi rast. „Prije pandemije koronavirusa iznosila je 2,1 odsto, a danas je na nivou od 3,3 procenta", ističe Enco Weber iz Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) u Nirnbergu, u razgovoru za ARD, prenosi Deutsche Welle.

Ipak, Veber ne govori o „izričitoj krizi akademaca". Prosječna stopa nezaposlenosti porasla je još i više. Jasno je, međutim, da ni visokoobrazovani više nisu imuni na aktuelnu privrednu krizu.

Trending

U Sarajevu obilježena godišnjica smrti Josipa Broza Tita: Poruke antifašizma i zajedništva

Zanat – dobre profesionalne perspektive

Prodor vještačke inteligencije trenutno ponovo čini zanatska zanimanja privlačnijim za mlade. Za razliku od brojnih kancelarijskih poslova, zanati se smatraju naročito otpornim na uticaj VI. Uz to, postoje i atraktivne mogućnosti za razvoj i dodatno usavršavanje, koje igraju važnu ulogu u odluci "zanat ili studije".

Istovremeno, gotovo da nema privredne grane u Njemačkoj koja toliko trpi zbog nedostatka stručne radne snage kao zanatstvo. Uprkos dobrim profesionalnim izgledima, nepopunjeno je oko 200.000 radnih mjesta. Posebno su pogođena mala preduzeća.

Prema Izvještaju o stručnom obrazovanju za 2025. godinu, u zanatstvu je širom Njemačke nedavno ostalo nepopunjeno oko 19.000 mjesta, što je 18 odsto svih ponuđenih mjesta za stručno osposobljavanje u preduzećima.

"Još uvijek previše mladih ljudi, ali i njihovih roditelja, nema pravi uvid u raznovrsne i odlične profesionalne perspektive koje zanatstvo nudi", poručuje predsjednik Bavarske zanatske komore Franz Peteranderl. "Još uvijek raširena opsesija akademskim zvanjima zamagljuje pogled na realnost."

Oni koji se odluče za zanatsko obrazovanje imaju korist i od ranijeg početka zarade.

"Ako studije završim sa 25 godina, pa zatim još pet godina otplaćujem studentski kredit, već imam 30", kaže futurolog Hartvin Mass iz Instituta za istraživanje generacija. U zanatstvu, s druge strane, mladi zarađuju ranije – "i to upravo u životnim fazama u kojima im je novac najpotrebniji".

Životna zarada: kada se studije isplate

Dok studenti godinama provode vrijeme na fakultetima, njihovi vršnjaci na stručnom obrazovanju već ostvaruju prihode i mogu da počnu sa stvaranjem imovine.

Pogled na takozvanu životnu zaradu – zbir bruto prihoda tokom cjelokupnog radnog vijeka – pokazuje da akademci tu početnu prednost kvalifikovanih radnika dostižu tek kasnije. Prema studiji Instituta za primjenjena ekonomska istraživanja (IAW) pri Univerzitetu u Tibingenu, tek od 39. godine života počinju da zarađuju više.

Ako se posmatra samo mjesečni prihod, razlike su još izraženije. Prema Anketi o zaradama za 2024. godinu Saveznog zavoda za statistiku, zaposleni sa master diplomom, diplomom, magisterijumom ili položenim državnim ispitom u prosjeku zarađuju 6.850 eura (13.650 KM) bruto mjesečno.

Zaposleni sa završenim stručnim obrazovanjem ostvaruju, s druge strane, prosječno 3.973 eura (7.800 KM).

Međutim, oni koji polože i majstorski ispit, finansijski stoje znatno bolje. Majstori u prosjeku zarađuju oko 5.300 eura mjesečno (10.200 KM) – više od 1.300 eura (2.600 KM) u odnosu na kvalifikovane radnike bez majstorske titule, pa čak i oko 100 eura više nego zaposleni sa završenim osnovnim akademskim studijama.

"Majstorski bonus" – zašto se usavršavanje isplati

Ovaj takozvani „majstorski bonus" čini dodatno obrazovanje isplativom investicijom i otvara vrata ka rukovodećim pozicijama ili samozapošljavanju. „Ljudi sa majstorskim zvanjem imaju izuzetno povoljne pokazatelje na tržištu rada – i po pitanju zaposlenosti i po visini zarade", naglašava Veber.

Pojedini zanatski poslovi smatraju se naročito perspektivnim i finansijski atraktivnim. Riječ je, prije svega, o zanimanjima značajnim za industriju, naročito u oblastima energetske tehnike i automatizacije – od mehatroničara do električara, navodi Hartvin Mass.

Prije 1 dan

Uhapšen muškarac (39) koji se sumnjiči za trovanje dječjih kašica: Tražio 4 miliona KM

"Potreba za akademskim poslovima nastavit će da raste"

Istovremeno, prema riječima Webera, i dalje postoje snažni argumenti u prilog studijama.

"Akademski obrazovani i dalje imaju ubjedljivo najniže stope nezaposlenosti i najviše zarade. Naše projekcije pokazuju da će potreba za akademskim poslovima nastaviti da raste."

Zato se pitanje da li zanatsko obrazovanje ili studije u načelu nude više šansi često pokazuje kao previše pojednostavljeno. Za lični izbor karijere mladih, presudno je na kraju koji put zaista odgovara njihovim sposobnostima, interesovanjima i životnim planovima.