Dramatičan preokret na izborima u Brazilu: Trump ostaje bez važnog saveznika

Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva osvojio je u nedjelju svoj četvrti mandat, što je presedan, objavio je brazilski izborni sud.

Lula, ikona globalne ljevice i najdominantnija figura brazilske politike ovog stoljeća, u dramatičnoj završnici prebrojavanja glasova pobijedio je senatora Flavija Bolsonara, najstarijeg sina bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara.

Neočekivan ishod

Nakon što je prebrojano gotovo svih glasova, Lula je imao nedostižnu prednost od 51,75 posto prema 48,25 posto, saopćio je izborni sud, prenijela je agencija dpa.

Trending

ViK najavio nove radove: Više od 20 sarajevskih ulica danas će ostati bez vode

Senator Bolsonaro osvojio je najviše glasova u prvom krugu izbora i nadao se oživljavanju očevog krajnje desničarskog pokreta.

Riječ je o neočekivanom ishodu koji je prkosio predizbornim anketama, dosadašnjoj praksi i globalnom trendu odbacivanja aktuelnih vlasti, a ujedno je zaustavio val desničarskih izbornih pobjeda širom Latinske Amerike, ocjenjuje Reuters.

05.10.26. 06:58

Izbori u Brazilu: Desničar ubjedljivo vodi nakon prvog kruga

U pojedinim trenucima činilo se da su Luline šanse za ponovni izbor male, budući da su birači izgubili povjerenje u njega i njegovu Radničku stranku nakon godina korupcijskih skandala i rasta cijena. Istovremeno, zbog dubokih društvenih promjena, ovaj bivši metalski radnik i sindikalni vođa djelovao je kao osoba koja više nije u dodiru sa savremenom privredom, sve više oslonjenom na digitalne platforme i rastući broj radnika izvan formalnog sistema zapošljavanja.

Prema riječima anketara, čini se da je izlaznost birača, koja je bila veća od očekivane, išla u prilog Luli.

Konzervativni kandidati u Brazilu obično ostvaruju dobre rezultate u ranoj fazi prebrojavanja glasova, dok se rezultat ljevičara poboljšava kako kasnije tokom večeri pristižu glasovi iz siromašnijih i mnogoljudnijih saveznih država na sjeveroistoku zemlje.

Lula je snažno krenuo, a iako ga je Bolsonaro nakratko prestigao, Lula je ponovo preuzeo vodstvo nakon što je prebrojano otprilike pola glasova.

Bolsonaro ne priznaje poraz

Bolsonaro je odbio priznati poraz od aktuelnog predsjednika Luiza Inacia Lule da Silve u drugom krugu predsjedničkih izbora u Brazilu i pozvao na poništenje rezultata zbog dvosatnog produženja vremena glasanja.

Bolsonaro je novinarima rekao da ne može prihvatiti izborne rezultate nakon što je izborni sud proglasio Lulu pobjednikom.

Kritikovao je odluku sudije Vrhovnog suda Cristiana Zanina o produženju vremena glasanja na nacionalnom nivou za dva sata, tvrdeći da su time promijenjena izborna pravila. Lulina kampanja zatražila je produženje, navodeći probleme s prijevozom birača do biračkih mjesta u nekoliko država.

Bolsonarova kampanja također je tražila produženje, ali samo u općinama u pet država, navodeći obilne kiše, poplave i nestanke struje.

"Ono što se danas dogodilo nije bilo normalno. Bilo je neprihvatljivo", rekao je Bolsonaro, tvrdeći da je produženje glasanja na nacionalnom nivou narušilo jednak tretman među državama. Najavio je da će poduzeti pravne mjere protiv izbornih rezultata.

Desnica jača u Kongresu

Lulina pobjeda lišava Trumpa važnog saveznika unutar rastućeg bloka desno orijentisanih latinoameričkih vlada koje su prihvatile agendu Washingtona u pitanjima sigurnosti i migracija.

Celso Amorim, bivši ministar vanjskih poslova u Lulinim vladama, izjavio je za Reuters da će ovaj ljevičar "biti ključan za uspostavljanje ravnoteže u Latinskoj Americi. Lula je ta ravnoteža".

Lula je postao prvi kandidat, još od povratka Brazila demokratiji osamdesetih godina prošlog stoljeća, koji je izabran za predsjednika nakon što je u prvom krugu izbora zauzeo drugo mjesto.

Lula, koji je obavljao funkciju predsjednika od 2003. do 2011. godine, vodio je kampanju zasnovanu na snažnoj kombinaciji pragmatizma i populizma – pristupu koji obilježava njegovu političku karijeru već pola stoljeća. Pritom je najavio niz reformi usmjerenih na poboljšanje životnih uslova radnika i siromašnih slojeva brazilskog društva.

Ipak, Lulin četvrti mandat mogao bi biti i najteži dosad, s obzirom na to da je Brazil izabrao najkonzervativniji saziv Kongresa još od povratka demokratiji osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Bolsonarova Liberalna stranka (PL) i njeni saveznici zajedno bi mogli kontrolisati više od 280 mjesta u Zastupničkom domu te do 50 mjesta u Senatu, što je dovoljno za osiguravanje komotne većine u oba doma parlamenta.

Lula se suočava s privredom za koju njegova vlada predviđa da će sljedeće godine porasti za samo 2,3 posto, što dodatno povećava fiskalne probleme povezane s visokim kamatnim stopama i javnim dugom koji je porastao na više od 82 posto BDP-a, što je najviše od pandemije.

Predsjednikovi kritičari krive javnu potrošnju, iako su troškovi kamata najviše doprinijeli povećanju duga.

Stručnjaci kažu da će nadolazeći desničarski Kongres pokušati usvojiti strukturne reforme koje pogoduju preduzećima, što bi moglo dovesti do smanjenja javne potrošnje i izazvati društvene nemire.