Velika Britanija uvodi sankcije izraelskim ilegalnim naseljima, oštre reakcije Izraela i SAD-a

1
Radiosarajevo.ba
Velika Britanija uvodi sankcije izraelskim ilegalnim naseljima, oštre reakcije Izraela i SAD-a
Foto: EPA - EFE / Izraelski vojnici na okupiranoj Zapadnoj obali

Velika Britanija najavila je zabranu trgovine robom proizvedenom u izraelskim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali, u potezu koji predstavlja jedno od najoštrijih zaoštravanja britanske politike prema Izraelu posljednjih godina.

Odluku će u parlamentu predstaviti ministar vanjskih poslova Ed Miliband, a britanska vlada poručuje da je cilj mjera zaustaviti širenje naselja i sačuvati mogućnost uspostave palestinske države.

Sankcije dolaze u trenutku kada izraelska vlada ubrzava planove za širenje naselja na Zapadnoj obali, posebno u području E1, koje se nalazi između Jerusalema i većeg dijela Zapadne obale. Britanska vlada smatra da bi realizacija tog projekta mogla ozbiljno ugroziti teritorijalnu povezanost buduće palestinske države i time dodatno udaljiti mogućnost rješenja po modelu dvije države.

Sramotan čin: Verica Rakočević na mrežama veliča ratnog zločinca Ratka Mladića

Sramotan čin: Verica Rakočević na mrežama veliča ratnog zločinca Ratka Mladića

Miliband je već ranije upozorio da London neće prihvatiti poteze koji, kako tvrdi, vode prema trajnom uništavanju mogućnosti za palestinsku državu.

Britanska vlada insistira na tome da mjere nisu usmjerene protiv Izraela kao države niti protiv izraelskog stanovništva, već konkretno protiv trgovine povezane s naseljima koja međunarodna zajednica, uključujući britansku vladu, smatra ilegalnim prema međunarodnom pravu.

Kontroverzni plan Izraela: Na Zapadnoj obali grade 1.234 stambene jedinice

Kontroverzni plan Izraela: Na Zapadnoj obali grade 1.234 stambene jedinice

Ekonomski efekat sankcija mogao bi biti relativno ograničen jer trgovina robom proizvedenom u naseljima čini mali dio ukupne trgovinske razmjene između dvije zemlje. Ipak, politički značaj odluke mnogo je veći. London time šalje poruku da dosadašnji diplomatski pritisak nije dao rezultate i da će odnos prema izraelskoj politici naseljavanja biti sve više vezan za konkretne ekonomske posljedice.

Oštra reakcija Izraela

Izrael je odluku dočekao s velikim nezadovoljstvom. Predsjednik Isaac Herzog ocijenio je britanski potez pogrešnim i upozorio da bi sankcije mogle dodatno zakomplicirati odnose dvije zemlje. Izraelska strana također smatra da bi ovakva odluka mogla predstavljati miješanje u unutrašnju političku situaciju uoči izbora u Izraelu, prenosi The Guardian.

Još oštrije reagirali su pojedini ministri izraelske vlade. Ministar vanjskih poslova Gideon Saar upozorio je da bi Izrael mogao odgovoriti na britanske mjere. Ministar finansija Bezalel Smotrich pozvao je na protumjere, uključujući mogućnost protjerivanja britanskog ambasadora, dok je ministar Itamar Ben-Gvir otišao još dalje i pozvao vladu da razmotri sankcije protiv Velike Britanije.

Britanska odluka tako bi mogla otvoriti novu fazu diplomatskog sukoba Londona i Tel Aviva, posebno zato što dolazi u trenutku kada se odnosi dvije zemlje već nalaze pod snažnim pritiskom zbog rata u Gazi i izraelske politike na okupiranim palestinskim teritorijama.

Washington staje uz Izrael

Najozbiljnija međunarodna reakcija stigla je iz Sjedinjenih Američkih Država. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee kritikovao je britansku odluku i ocijenio je neracionalnom. Upozorio je da bi Velika Britanija mogla snositi posljedice i na američkom tržištu.

Huckabee je poručio da su i Velika Britanija i SAD suverene države koje mogu donositi vlastite odluke, ali je istovremeno nagovijestio mogućnost američkog odgovora. Posebno je spomenuo američke savezne države koje imaju propise protiv kompanija uključenih u bojkot Izraela.

Takvo upozorenje otvara dodatni problem za britansku vladu. London pokušava zaoštriti politiku prema izraelskim naseljima, ali istovremeno želi zadržati bliske odnose s Washingtonom. Britanija je tradicionalno jedan od najbližih američkih saveznika, pa bi eventualne američke ekonomske protumjere mogle imati šire posljedice.

Britanska vlada, međutim, odbacuje tvrdnje da je riječ o diskriminaciji Izraela ili antisemitizmu. Ministar Pat McFadden naglasio je da London i dalje Izrael smatra važnim sigurnosnim partnerom i trgovinskim partnerom te da se sankcije odnose na konkretnu politiku naseljavanja.

Kritike i iz britanskog parlamenta

Odluka nije naišla na potpuno jedinstvenu podršku ni unutar Velike Britanije.

Konzervativci su kritikovali način na koji vlada provodi sankcije, iako istovremeno priznaju da širenje izraelskih naselja predstavlja problem. Dio opozicije upozorava da bi mjere mogle ugroziti sigurnosnu i obavještajnu saradnju između Londona i Tel Aviva.

Posebne kritike stižu i iz redova Laburističke stranke. Pojedini poslanici upozoravaju da bi sankcije mogle imati neželjene posljedice i dodatno povećati političke tenzije u Velikoj Britaniji. Postoji i bojazan da bi protivnici Izraela mogli početi poistovjećivati politiku izraelske vlade s britanskom jevrejskom zajednicom, što bi moglo doprinijeti porastu antisemitizma.

Istovremeno, dio laburističkih poslanika smatra da je vlada konačno poduzela konkretne mjere nakon višemjesečnih poziva da se britanska politika prema izraelskim naseljima promijeni. U britanskom parlamentu već dugo postoji pritisak da se trgovina s naseljima ograniči i da London zauzme čvršći stav prema izraelskoj politici na Zapadnoj obali.

Pitanje E1 u središtu spora

Jedan od ključnih razloga za britansko zaoštravanje politike jeste izraelski plan izgradnje naselja u području E1.

Britanska vlada smatra da bi izgradnja na tom području mogla presjeći teritorijalnu vezu između sjevernog i južnog dijela Zapadne obale i dodatno izolirati Istočni Jerusalem. Zbog toga London taj projekat vidi kao direktnu prijetnju rješenju s dvije države.

Miliband je ranije poručio da će Britanija reagirati upravo zato što smatra da se na terenu stvaraju nepovratne činjenice koje bi buduću palestinsku državu mogle učiniti praktično neodrživom.

S druge strane, izraelska vlada odbacuje takvu interpretaciju i smatra da se međunarodni pritisak na Izrael često koristi kao političko sredstvo protiv njegove vlade.

Simbolična mjera s velikim političkim posljedicama

Iako ekonomska vrijednost robe iz izraelskih naselja nije velika u odnosu na ukupnu britansko-izraelsku trgovinu, političke posljedice odluke mogle bi biti znatne.

Britanija ovim potezom pokušava pokazati da podrška Izraelu ne znači automatsku podršku svim potezima njegove vlade. Istovremeno, London nastoji zadržati otvorene diplomatske i sigurnosne kanale s Tel Avivom.

Za Izrael je, međutim, odluka važna jer dolazi od zemlje koja je tradicionalno bila jedan od njegovih bliskih evropskih partnera. Za Washington ona predstavlja još jedan znak udaljavanja britanske i američke politike prema izraelsko-palestinskom sukobu.

Pred britanskom vladom sada je težak zadatak: dokazati da sankcije mogu izvršiti pritisak na izraelsku politiku naseljavanja, a da pritom ne dovedu do potpunog prekida odnosa s Izraelom ili ozbiljnog sukoba sa SAD-om.

Upravo zbog toga britanska odluka ima značaj koji nadilazi pitanje trgovine robom iz naselja. Ona predstavlja test nove britanske vanjske politike i pokazuje koliko je London spreman koristiti ekonomski i diplomatski pritisak kako bi pokušao očuvati mogućnost rješenja s dvije države.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije