Usvojena kontroverzna reforma u Bundestagu: Penzije do 2031. zagarantovane, ali ko će to platiti?

Njemački zastupnici usvojili su kontroverzni paket reformi penzionog sistema koji je predložila vladajuća koalicija kancelara Friedricha Merza, nakon višemjesečnih političkih rasprava i unutarstranačkih tenzija.

Jedan od tri zakona izazvao je otpor čak i unutar Merzove zastupničke grupe demokršćana (CDU), jer je omladinsko krilo upozoravalo da bi budući troškovi reforme mogli dostići iznose od nekoliko milijardi eura.

Kako se njemačko stanovništvo ubrzano stari, broj radno sposobnih opada, što otežava održavanje trenutnog nivoa penzija za sve veći broj penzionera i povećava teret za buduće generacije.

Trending

Sarajevo: Uhapšen 23-godišnjak koji je napao policajca

Uprkos ranijoj pobuni mladih članova CDU-a, Merz je u petak uspio osigurati takozvanu "kancelarsku većinu" odnosno apsolutnu većinu glasova iz redova njegove koalicije CDU/CSU i socijaldemokrata (SPD). Za usvajanje je bilo potrebno najmanje 316 glasova, a zakon je dobio 319 glasova za, dok je 225 zastupnika glasalo protiv, a 53 bilo uzdržano, potvrdio je potpredsjednik Bundestaga Bodo Ramelow.

Na kraju je samo sedam demokršćana glasalo protiv.

Prije 3 dana

Njemački kancelar: "Zamrznuta ruska imovina mora koristiti Ukrajini, a ne SAD-u"

Usvajanju je doprinijelo i to što su se 64 zastupnika stranke Die Linke odlučilo da se uzdrži od glasanja, čime je spušten prag podrške i, kako se procjenjuje, ohrabrilo dio skeptika unutar CDU-a da ipak glasaju za reformu.

Ovo glasanje spriječilo je moguću vladinu krizu, jer bi neuspjeh u obezbjeđivanju većine unutar vlastite koalicije ozbiljno uzdrmao Merzovu vladu.

Ako Bundesrat potvrdi zakon 19. decembra, reforme bi mogle stupiti na snagu već 1. januara.

Reforme predviđaju stabilizaciju nivoa penzija i povećanje primanja ženama koje su više godina bile van tržišta rada zbog brige o porodici.

Preostala dva zakona - o unapređenju profesionalnih penzija i poreskim olakšicama za rad nakon penzionisanja - prošla su bez protivljenja unutar vladajuće koalicije.

Planom je predviđeno da se nivo penzije zadrži na 48% prosječne zarade do 2031. godine, kako bi se spriječilo zaostajanje rasta penzija za rastom plata.

Međutim, kako sve više pripadnika baby boom generacije ulazi u penziju, penzioni sistem će se sve više morati finansirati iz poreza. Samo 2031. godine to će državu koštati oko 11 milijardi eura (oko 22 milijarde KM).

Zakon predviđa da penzije nastave rasti i nakon tog perioda, što je glavni razlog zbog kojeg grupa mlađih zastupnika CDU-a, svi u ranim tridesetim godinama, odbija reformu. Oni upozoravaju da će nakon 2032. održavanje ovog nivoa penzija dostići 15 milijardi eura (oko 30 milijardi KM) godišnje, što će, kako tvrde, dodatno opteretiti mlađe generacije.

Mladi demokršćani optužuju ministricu rada Bärbel Bas (SPD) da je prešla okvire koalicionog sporazuma, dok je Merz stao uz SPD-ovu poziciju.

Glasanje je u političkom smislu poslužilo kao neformalna provjera povjerenja u kancelara.

Ipak, sukob oko penzija ostavio je duboke tragove - povjerenje između Merza i mlađeg krila demokršćana ozbiljno je narušeno.