Ukrajina udara tamo gdje Ruse najviše boli: Razaraju glavno postrojenje za izvoz prirodnog gasa
Kampanja napada Ukrajine na rusku energetsku infrastrukturu nastavljena je novim napadom bespilotnih letjelica dugog dometa, cilјajući ključne izvore prihoda od izvoza nafte i gasa Kremlja. Ovo nije prvi takav napad, a vjerovatno ni posljednji, piše Kyiv Post.
Bespilotne letjelice dugog dometa, opremljene eksplozivnim bojevim glavama, pogodile su veliko postrojenje za preradu gasnog kondenzata Ust-Luga, koje se nalazi u blizini Sankt Peterburga na Baltičkom moru, uzrokujući snažne eksplozije i požare. Očevici su prijavili najmanje dva velika požara nakon napada, koji su se dogodili tokom jutarnje smjene.
Fabrika Ust-Luga, u vlasništvu Gasproma i kojom upravlja energetska kompanija Novatek, jedno je od najvećih postrojenja za preradu prirodnog gasa u Evropi i ključno izvozno čvorište za ruski gas koji se transportuje cjevovodima sa Arktika i zapadnog Sibira.
Pucnjava u Hrvatskoj: Muškarac ubio jednu ženu, drugu teško ranio
Video snimci koje su snimili radnici fabrike pokazuju precizne udarce na jedinicu gasnog kondenzata, praćene velikim vatrenim kuglama. Ruski mediji su izvijestili da je jedinica pretrpjela značajnu štetu. Prema procjenama, popravke mogu trajati od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci.
Kompleks Ust-Luga ima kapacitet za preradu do 45 milijardi kubnih metara prirodnog gasa godišnje, od čega proizvodi 13 miliona tona tečnog prirodnog gasa (LNG), gotovo isključivo za izvoz. Pored toga, godišnje proizvede 3,6 miliona tona etana, 1,8 miliona tona propan-butana, kao i nafte, mlaznog goriva i mazuta.
Tokom posjete premijera Kijevu: Kanada najavila vojnu pomoć Ukrajini od 1,34 milijarde eura
Generalštab ukrajinske vojske preuzeo je odgovornost za napad u nedjelju uveče,24. augusta, nazivajući ga uspješnim. Iako tačan tip aviona koji se koristi nije preciziran, vjeruje se da je u pitanju bespilotna letjelica Batyar, čiji domet od 800 kilometara dovolјan da stigne do objekta udaljenog oko 750 kilometara od mogućih ukrajinskih lansirnih mjesta.
Ukrajinska vojna grupa za geolokaciju Cyber Broshono procijenila je štetu kao "kritičnu", nazivajući postrojenje "srcem" ruske prerade gasa za izvoz.
"Ovo je značajan udarac ne samo za rusku energetsku infrastrukturu, već i za njen izvozni potencijal", navodi se u njihovoj procjeni.
Stručnjak za energetsko tržište Evhen Instrebin procijenio je da svaki dan zastoja fabrika gubi 12 miliona dolara.
Kao rezultat napada, glavni aerodrom u Sankt Peterburgu, Pulkovo, bio je zatvoren veći dio sedmice. Regionalni guverner Aleksandar Drozdenko rekao je da je požar izazvan "padajućim krhotinama" deset uništenih ukrajinskih bespilotnih letjelica, ali snimci su pokazali da avioni direktno pogađaju ciljeve.
Ukrajina je pokrenula kampanju napada na rusku energetsku, električnu i transportnu infrastrukturu od sredine 2023. godine, a napadi su se intenzivirali tokom 2025. godine. Prošlog četvrtka, ukrajinski dronovi pogodili su crpnu stanicu na naftovodu Družba, klјučnoj ruti za snabdijevanje Europe ruskom naftom.
Zelenski: Ukrajina nikada više neće biti prisiljena na kompromis
Napad je izazvao oštre reakcije slovačkog premijera Roberta Fica i mađarskog premijera Viktora Orbana, koji su optužili Ukrajinu da vodi ekonomski rat protiv njihovih zemalja.
Oba lidera, poznata po svojim proruskim stavovima, sugerisala su da se Ukrajina preda.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha odgovorio je da Budimpešta ima tri godine da diversifikuje svoje izvore energije, "kao i ostatak Europe".
Napadi na ruske objekte izazivaju sve veće probleme. U četvrtak, 21. augusta, pogođena je i najveća ruska rafinerija nafte, u blizini Rostova, a požari su ugašeni tek u nedjelju.
Od početka augusta, ukrajinski dronovi pogodili su najmanje deset velikih rafinerija, smanjujući ukupni kapacitet prerade u Rusiji za oko 10 do 25 procenata.
Kremlj pokušava da stabilizuje domaće tržište ograničavanjem izvoza i nametanjem ograničenja cijena goriva. Međutim, ovi pokušaji nisu u potpunosti uspješni. Smanjeni kapacitet i prekidi u transportu doveli su do nestašica i dugih redova na benzinskim pumpama u nekim regionima, a najteže su pogođeni okupirani Krim i Lugansk te udaljeniji dijelovi Rusije kao što su Burjatija i pacifička obala.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
