Srbija i Ukrajina: Municija i zajednički dronovi?
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u subotu (8. august) stiže u Beograd, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung, uz podsjećanje da se posjeta odavno planira, ali je odlagana. „Prema navodima iz diplomatskih krugova, u Kijevu postoji lobi koji kategorično odbija posjetu Zelenskog rusofilnoj balkanskoj državi“, piše list.
Ocjenjuje se da je posjeta "prije svega politički signal", iako će se zvanično raditi većinom o ekonomskim temama. „Iako nema zvanične potvrde, to važi i za sektor odbrane, sve do moguće zajedničke proizvodnje dronova“, piše njemački list, dodajući da bi proizvodnju u Srbiji mogli finansirati Ujedinjeni Arapski Emirati.
Novinar Michael Martens u tekstu podsjeća da nigdje drugdje u Evropi nema toliko simpatija za Rusiju i predsjednika Vladimira Putina kao u Srbiji.
Cijela regija čeka njegovu progonozu: Poznati meteorolog najavljuje veću promjenu vremena
"Vodstvo u Beogradu očito nema utisak da su Putinove trupe pred odlučujućom pobjedom u Ukrajini. U skladu s tim se jačaju kontakti u Ukrajini, a ne prekidaju oni s Rusijom", piše Martens.
Hill kao posrednik
Kako ruski mediji najavljuju posjetu Zelenskog Beogradu?
Novinar je razgovarao i sa Christopherom Hillom, doskorašnjim ambasadorom SAD u Srbiji, koji priča kako je povezao Ukrajinu i Srbiju na početku svog mandata 2022:
"Na početku mandata u Beogradu do mene je došao ukrajinski ambasador s listom vojnih potrepština koje su Ukrajini hitno bile potrebne na ratištu. Moj tim u ambasadi je provjerio da li su Srbi u stanju ispuniti ove narudžbe, i bili su", kaže Hill i dodaje:
"SAD su počele podržavati kupovinu znatnih količina srpske municije, za koju smo znali da hitno treba Ukrajini."
Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da je svima, pa i Beogradu, bilo jasno da će oružje preko Poljske ili Češke završiti u Ukrajini. A to su znali i u Moskvi odakle je, podsjeća list, stiglo više upozorenja Beogradu. Jednom navodno, u Pekingu, Putin je lično prigovorio i Aleksandru Vučiću.
Pazio da Srbija ne prodaje Rusiji
Hill je dodao da je američkoj strani bilo važno da srpski angažman ne djeluje kao „ratno profiterstvo“, već da bude u vezi s dugoročnim vezama Srbije i Ukrajine koje počivaju na „zajedničkim interesima“. I da Srbija „stoji na pravoj strani historije“, dodao je Hill.
On smatra da je pretjerana kritika na račun Beograda što se nije priključio sankcijama protiv Moskve. Kao ambasador je, kaže, zastupao stav da „Srbija može poduzeti daleko bitnije mjere nego da ima sporednu ulogu u režimu sankcija“.
Christopher Hill je također htio da se izbjegne mogućnost da Srbija isporučuje oružje objema stranama. Diplomata u penziji kaže da su Amerikanci kao prioritet imali da „tačno posmatraju da li Srbija na bilo koji način radi sa Rusijom. Uložili smo znatne resurse da budemo sigurni da znamo pravo stanje stvari“.
Na kraju, Hill kaže da nije bilo prodaje srpskog oružja Rusiji, „barem ne u obimu vrijednom pomena“.
Već se traži mjesto za fabriku?
Frankfurter Allgemeine Zeitung piše i o ulozi Oleksandra Kamyshina, koji je savjetnik Zelenskog zadužen da poveže ukrajinsku namjensku industriju s evropskim partnerima. Kamyshin, piše list, i u Srbiji ima ulogu „iz pozadine“.
"Navodno je proteklih godina više puta bio u balkanskoj državi i sa svojim timom posjećivao mjesta na kojima bi se zajednički mogli proizvoditi dronovi. Prema obaviještenim izvorima i proizvodnja artiljerijske municije bila je tema razgovora", dodaje list.
Novinar Martens pojašnjava da je o svemu lakše dobiti podatke s američke strane nego iz Srbije jer je sve to za Beograd škakljivo. „Srbija je upućena na ruske isporuke gasa. Bez njih, balkanska država ne bi ostala bez snabdijevanja, ali bi bio ugrožen veliki dio računice za investicije, u zemlji koja je prethodnih godina dovela brojne investitore.“
U tekstu se dodaje da Ukrajina i Srbija rade na sporazumu o slobodnoj trgovini, ali da se s ukrajinske strane čuje da bi moglo potrajati možda do početka 2027. dok sporazum ne bude potpisan.
"I srpska i ukrajinska privreda imaju interesa za takvim sporazumom", kaže novinaru Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije, za kojeg se navodi da je „ispred i iza kulisa uradio mnogo za ekonomsko zbližavanje dvije države“. Čadež posebno hvali ukrajinsku IT industriju koja bilježi rekorde i u vrijeme rata, i podsjeća da Srbija ima rastuću IT scenu, prenio je DW.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.