Od 'ne treba nam nafta' do direktnih prijetnji: Trump se ne može odlučiti o Hormuškom moreuzu

Izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o Hormuškom moreuzu u svega nekoliko dana doživjele su nagli zaokret – od tvrdnje da Sjedinjene Američke Države gotovo i ne zavise od nafte iz tog regiona, do otvorenih prijetnji Iranu. Razlog za takvu promjenu retorike leži, prije svega, u naglom rastu cijena nafte na svjetskom tržištu.

Nakon Trumpovog obraćanja iz Bijele kuće, cijena američke sirove nafte porasla je za više od 11 posto i prešla 111 dolara po barelu, što je najviši nivo u posljednje četiri godine. Prije toga, cijena se kretala oko 100 dolara, dok je prije početka sukoba bila ispod 70 dolara. Ovakav skok jasno pokazuje koliko su globalna tržišta osjetljiva na političke i vojne tenzije.

Iako SAD formalno ne zavise mnogo od nafte koja prolazi kroz Hormuški moreuz, dnevno uvoze tek oko pola miliona barela od ukupnih 20 miliona koje troše, stvarnost je složenija. Američka ekonomija jeste snažno energetski razvijena zahvaljujući eksploataciji iz škriljaca, posebno u Teksasu, ali i dalje uvozi značajne količine nafte, naročito one težeg kvaliteta koja joj je potrebna za određene industrijske procese.

Trending

Radovi na vodovodnoj mreži: Ove sarajevske ulice danas mogu ostati bez vode

Ključni problem je što je tržište nafte globalno. Kada dođe do poremećaja u jednoj regiji, posljedice se osjećaju širom svijeta. Smanjena ponuda dovodi do rasta cijena, a to pogađa sve, bez obzira na to odakle dolazi konkretna nafta. Upravo zato SAD, iako relativno energetski nezavisne, ne mogu izbjeći posljedice rasta cijena goriva, navodi CNN.

Visoke cijene već se odražavaju na američku ekonomiju. Prosječna cijena goriva porasla je na više od 4 dolara po galonu, što predstavlja dodatni pritisak na građane i privredu. Manji biznisi, koji već posluju na granici isplativosti, suočavaju se s teškim odlukama, dok rast cijena transporta utiče i na cijene hrane, građevinskog materijala i drugih proizvoda.

Prije oko 2h

Cijene nafte naglo skočile nakon Trumpove prijetnje Iranu

Analitičari upozoravaju da bi dalji rast cijena mogao imati ozbiljnije posljedice. Svako povećanje cijene nafte za 10 dolara po barelu može smanjiti bruto domaći proizvod za 0,1 do 0,4 procentna poena. Ukoliko bi cijena dostigla 150 ili čak 200 dolara, to bi moglo ozbiljno uzdrmati ekonomiju i povećati rizik od recesije.

U takvom kontekstu, Trumpova oštrija retorika prema Iranu može se posmatrati i kao pokušaj pritiska da se ponovo otvori ključni pomorski pravac. Međutim, situacija ostaje neizvjesna, jer Iran drži značajnu kontrolu nad moreuzom, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte.