Tajni sastanak u Briselu: EU pozvala Talibane, razgovarali o deportacijama
Zvaničnici Europske komisije i 15 država članica sastali su se u utorak u Bruxellesu s izaslanstvom talibana kako bi pokušali ubrzati deportacije afganistanskih migranata u njihovu domovinu.
Pojedinosti i lokacija sastanka nisu objavljeni, a susret je izazvao oštre kritike progresivnih zastupnika i organizacija civilnog društva zbog saradnje s autoritarnim režimom koji sistemski krši ljudska prava, piše Euronews.
Sastankom, koji je održan izvan službenih prostorija Europske komisije, supredsjedala je Švedska, jedna od zemalja s najvećom afganistanskom populacijom po stanovniku. Naglašeno je da je susret bio isključivo tehničke prirode jer Europska unija ne priznaje talibansku vlast koja je preuzela kontrolu nad Afganistanom 2021. godine.
Rijeke bh. navijača slijevaju se u Seattle: Zmajevi će i večeras imati ogromnu podršku s tribina
Deportacije kriminalaca kao prioritet
Prema izjavi glasnogovornika Komisije, rasprave su bile usmjerene na povratak afganistanskih migranata bez reguliranog statusa "koji su počinili teška krivična djela ili predstavljaju sigurnosnu prijetnju". Europske zemlje često ne mogu vratiti te osobe jer ih afganistanske vlasti odbijaju primiti.
"Apsolutno je nužno deportirati te kriminalce, no danas je to nemoguće. Oni odbijaju saradnju i ne žele se vratiti", izjavio je švedski ministar za migracije Johan Forssell lokalnim medijima. Objasnio je da samo u Švedskoj oko 200 afganistanskih državljana čeka deportaciju nakon što su osuđeni za teška kaznena djela, poput teškog silovanja i trgovine drogom.
Migrantska politika: Njemačka uvodi radikalne mjere na granicama
Suočen s kritikama, Forssell je ustvrdio da njegova vlada u određenim situacijama mora pregovarati i s diktaturama kako bi "zaštitila švedske interese".
Stopa povratka svega dva posto
Komisija nema objedinjene podatke o tome koliko se afganistanskih državljana u cijeloj Europi smatra odgovornima za teška krivična djela ili sigurnosnom prijetnjom. Međutim, u pozivnici talibanima, u koju je Euronews imao uvid, spominje se samo povratak "afganistanskih državljana bez prava na boravak u EU", bez navođenja krivične komponente. Izvršno tijelo EU nije potvrdilo autentičnost tog dokumenta.
Razgovori s talibanima dio su šire strategije EU za povećanje stope povratka neregularnih migranata, koja trenutno iznosi 29 posto i godinama se gotovo ne mijenja. Deportacije su se pokazale posebno teškima u slučaju Afganistanaca, koji su bili među vodećim nacionalnostima kojima su izdani nalozi za povratak 2025. godine.
Prema podacima Eurostata, od 14.270 afganistanskih državljana kojima je u prvih devet mjeseci prošle godine naređeno da napuste EU, vraćeno ih je samo 340, što je stopa povratka od samo dva posto.
Dolasci se nastavljaju
Istovremeno se dolasci u Europu nastavljaju. U prva četiri mjeseca 2026. godine više od 3300 Afganistanaca neregularno je prešlo granice EU, uglavnom istočnomediteranskom rutom, dok je 2025. godine više od 63.000 afganistanskih državljana zatražilo azil u Uniji, što čini 10 posto ukupnog broja tražitelja.
To je tek dio afganistanske dijaspore koja je napustila zemlju nakon talibanskog preuzimanja vlasti 2021. godine. Procjenjuje se da više od 90 posto raseljenih Afganistanaca živi u susjednim zemljama, prvenstveno Iranu i Pakistanu.
Oštre kritike zbog saradnje s talibanima
Otkako su talibani 2021. preuzeli vlast nakon haotičnog povlačenja američkih snaga, EU ih ne priznaje kao legitimnu vladu, već provodi politiku takozvanog "operativnog angažmana". Taj pristup Europski parlament i civilno društvo smatraju nedopustivim, upozoravajući da se njime "normaliziraju" odnosi s režimom poznatim po masovnim kršenjima ljudskih prava. Afganistan se nalazi na 140. mjestu od 142 zemlje prema Indeksu vladavine prava Svjetskog projekta pravde.
Kritičari su također postavili pitanje moguće financijske naknade koju bi Bruxelles mogao ponuditi talibanskoj vladi u zamjenu za prihvatanje povratka njihovih državljana. Iz Komisije tvrde da dijalog za sada ne uključuje nikakve političke obaveze.
Zastupnice: "Sramotno poglavlje za Europu"
Zastupnica socijalista u Europskom parlamentu Cecilia Strada nazvala je jučerašnji sastanak "sramotnim poglavljem za Europu", rekavši za Euronews da se njime daje legitimitet "režimu koji gazi prava žena i djevojčica te nameće sistem rodnog apartheida". Njezina kolegica iz Zelenih, Saskia Bricmont, izjavila je da je "neprihvatljivo" ugostiti predstavnike režima "koji sustavno tlači žene, guši svaku oporbu i uskraćuje temeljne slobode".
U nedavno usvojenoj neobavezujućoj rezoluciji Europski parlament pozvao je Komisiju da se drži politike nepriznavanja i nenormalizacije odnosa s talibanima te osudio odluku da ih se pozove u Bruxelles. U skladu s tim, iz novog zakona o migracijama izbačena je odredba koja bi omogućila razgovore o readmisiji s nepriznatim entitetima trećih zemalja.
Europsko vijeće za izbjeglice i prognanike (ECRE) smatra da se Afganistan ne može smatrati sigurnom zemljom za povratak zbog sve goreg stanja ljudskih prava, nedostatka učinkovite pravne zaštite i stalne opasnosti od progona.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.