Švedska mijenja zakon: Krivična odgovornost već od 13. godine, stručnjaci upozoravaju

Švedska se sprema sniziti dobnu granicu krivične odgovornosti na 13 godina. Neki političari u Njemačkoj traže da ta granica bude još niža. Pravila u Europskoj uniji znatno se razlikuju.

Premijer Švedske Ulf Kristersson najavio je u septembru planove po kojima bi se za najteža krivična djela, uključujući ubistvo i teško izazivanje eksplozije, granica krivične odgovornosti spustila s 15 na 13 godina.

Reforma zakona odgovor je na porast smrtonosnog nasilja među bandama. Policija tvrdi da kriminalne mreže za korištenje i prijenos oružja sve češće regrutiraju djecu, jer mlađi od 15 godina ne mogu biti krivično gonjeni.

Trending

Dubravko Barbarić za Radiosarajevo.ba: Želja nam je da se vratimo u Skenderiju, ali...

Vlada u Stockholmu ranije je najavila osnivanje posebnih odjela za pritvor u švedskim zatvorima za maloljetnike od 15 do 17 godina. Prema novom prijedlogu, plan se proširuje i na jedinice za zatvaranje mladih u dobi od 13 do 14 godina. Prema Ministarstvu pravosuđa Švedske, maloljetni prijestupnici mogli bi se početi slati u te pritvorske ustanove već sljedećeg ljeta.

Vlada tvrdi da će promjena zatvoriti pravnu rupu koju bande zlorabe. Međutim, pravni stručnjaci, organizacije za prava djece i socijalni radnici upozoravaju da snižavanje granice neće smanjiti kriminal te da može ugroziti proces rehabilitacije.

Velike razlike u EU – granica od 10 do 16 godina

Minimalna dob za krivičnu odgovornost u Europi znatno varira. Zemlje s granicom ispod 14 godina su Irska (od 10 godina, ovisno o prekršaju), Nizozemska (od 12 godina), Belgija i Mađarska (od 12 godina, ovisno o prekršaju) te Francuska (od 13 godina, ovisno o prekršaju). Najviša granica je u Portugalu i Luksemburgu, gdje mladi postaju krivično odgovorni tek s 16 godina. U Hrvatskoj je ta granica na 14 godina.

Unatoč razlikama, sve zemlje Europske unije imaju posebne sisteme pravosuđa za maloljetnike mlađe od 18 godina, gdje je naglasak na obrazovanju i rehabilitaciji, a ne na kažnjavanju. Međutim, kako se zaoštravaju političke rasprave oko omladinskog kriminala, granica između zaštite i krivičnog progona maloljetnika sve se više briše.

U zemljama s višim granicama, poput Finske ili Portugala, naglasak je na socijalnoj reintegraciji. Drugdje, rastuća zabrinutost zbog sudjelovanja mladih u nasilnim krivičnim djelima potiče pozive na pooštravanje pravila, trend koji je sada vidljiv u Švedskoj, ali i u Njemačkoj.

Zašto je Danska promijenila smjer

Primjer Danske pokazuje da treba biti oprezan. Vlada desnoga centra 2010. godine snizila je granicu krivične odgovornosti s 15 na 14 godina, nadajući se da će time zaustaviti kriminal među mladima. Dvije godine kasnije, nova vlada poništila je odluku. Istraživanja su pokazala da nije došlo do smanjenja krivičnih djela među četrnaestogodišnjacima. Također je utvrđena povezanost između ranog zatvaranja i povećanog ponavljanja krivičnih djela.

Za mnoge u Bruxellesu to je podsjetnik da reforme krivičnog zakona mogu biti politički popularne, ali rijetko donose trajne rezultate.

Pitanje koliko mlad neko može biti da bi bio kažnjen ostaje politički osjetljivo u cijeloj Europskoj uniji. Švedski prijedlog uklapa se u širi trend oštrije retorike o kriminalu mladih, ali istraživanja, poput danske studije iz 2025., sugeriraju da rana kriminalizacija može otežati reintegraciju.

Istraživači u SAD-u također su utvrdili da rano zatvaranje maloljetnika negativno utječe na njihov razvoj i često ima dugoročne posljedice, piše DW.

Dok zemlje EU-a važu između odvraćanja i rehabilitacije, pravi izazov možda nije u tome koliko nisko ide dobna granica, već u tome kako društva pomažu ranjivoj djeci da uopće ne uđu u svijet kriminala.