Suše, ekstremne vrućine, poplave... Šta je uzrok vremenskih (ne)prilika u 2024. godini?

Klimatske promjene vjerovatno potiču porast ekstremnih vremenskih dešavanja širom planete. To bi mogao biti zabrinjavajući znak za ono što dolazi.

Poplave i valovi vrućine širom Afrike, poplave u južnom Brazilu, suša u Amazoniji i ekstremne vrućine u cijeloj Aziji, uključujući Indiju vijesti su ove godine pune alarmantnih priča o vremenskim nepogodama, i to s dobrim razlogom.

Do sada je 2024. godina bila posebno loša kada je riječ o ekstremnim vremenskim uvjetima, sa sušama, ekstremnim vrućinama i poplavama koje su uzrokovale ozbiljnu štetu po zdravlje i egzistenciju, navodi Svjetska meteorološka organizacija (WMO).

Trending

Putin se obratio naciji: Ukrajinu smo pogodili novom raketom Orešnik. Ovo je sada globalni sukob

"Gotovo svaka regija u svijetu se suočila sa ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima različite prirode", rekao je za DW stručnjak za klimu WMO-a Alvaro Silva.

I dok se svaki pojedinačni ekstremni vremenski događaj ne može pripisati klimatskim promjenama, oni postaju sve vjerovatniji i sve su intenzivniji zbog emisija stakleničkih plinova koje nastaju izgaranjem ugljena, nafte i plina.

Prošle je godine na sjevernoj hemisferi zabilježeno najtoplije ljeto u proteklih 2000 godina, a globalno je 2024. godina na putu da bude još toplija.

Koja je veza između klimatskih promjena i vremena?

Klimatske promjene povećavaju isparavanje i uzrokuju više vodene pare u atmosferu. To uzrokuje intenzivnije padavine i poplave u nekim područjima, te ekstremnije suše u drugima. Toplije temperature oceana intenziviraju klimatske obrasce, dok više ukupne temperature dovode do češćih valova vrućine.

To ima razarajuće posljedice u globalnim vremenskim obrascima, što rezultira različitim efektima širom planeta. 

"Nije samo učestalost i intenzitet ono o čemu se obično čuje, već i promjene u tajmingu i trajanju ovih ekstrema", rekao je Alvaro.

"Više ne znamo što je normalno u klimi, jer vidimo sve veći trend ekstremnih događaja“, kaže on.

22.05.24. 22:09

Novo nevrijeme zahvatilo BiH: Nadvili se crni oblaci, pada jaka kiša praćena udarima vjetra

Koji su ekstremni vremenski uvjeti uzrokovani klimatskim promjenama, a koji nisu?

Utjecaj klimatskih promjena vidljiv je kada se promatraju dugoročni vremenski trendovi, ali određivanje njihove uloge u specifičnim vremenskim pojavama postalo je moguće tek nedavno.

DW je analizirao tri velike vremenske pojave ove godine kako bi vidio jesu li klimatske promjene odlučujući faktor.

Postoji li veza između klimatskih promjena i vrućina u Indiji?

U aprilu i u maju, Indija je, skupa s mnogim dijelovima Azije, bila pogođena ekstremnim vrućinama.

U dijelovima Indije zabilježena je temperatura od 47 stepeni Celzijusa, što je dovelo do smrti i širenja siromaštva. Ekstremne vrućine su čak dovele u pitanje odaziv birača na indijskim izborima.

Nekoliko političara, dužnosnika zaduženih za provedbu izbora i voditelja kampanja navodno se razboljelo zbog vrućine, uključujući federalnog ministra cesta koji se srušio na pozornici.

"Više od 900 miliona glasača treba izaći na otvoreno i čekati u redu… sate i sate pod suncem", rekla je Leena Rikkila Tamang, azijska direktorica IDEA-e, prodemokratske nevladine organizacije sa sjedištem u Švedskoj. „Vidimo jasan pad odaziva birača u usporedbi s izborima 2019. godine“, kaže ona.

Toplinski val bio je 45 puta vjerovatniji zbog klimatskih promjena i bio je za 0,85 stepeni celzijusa topliji nego što bi inače bio, navodi World Weather Attribution (WWA). WWA je inicijativa naučnika koji istražuju jesu li i u kojoj mjeri klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem igrale ulogu u nedavnim ekstremnim vremenskim pojavama. 

20.05.24. 22:44

Razvijaju se olujne ćelije: Lovci na oluje najavili gdje će biti najgore nevrijeme

Zar se ekstremno vrijeme ne događa uvijek?

Hstorija je prepuna primjera ekstremnih vremenskih prilika, čak i prije nego što su se zupčanici industrijske revolucije počeli okretati i ljudi počeli ozbiljno sagorijevati fosilna goriva odgovorna za klimatske promjene. Takvi su događaji prirodni fenomen, no klimatske promjene vrlo su ih jasno učinile daleko vjerovatnijim i daleko destruktivnijim, kažu stručnjaci.

Prije 1990-ih prijavljeno je godišnje oko 70 do 150 vremenskih nepogoda i opasnosti povezanih s vodom. Od 2000. godine godišnje se bilježi više od 300 ekstremnih događaja. Čak i uz nedovoljno izvještavanje u prošlosti, "razlika je neupitna", kaže Silva iz WMO-a.

Cijeli tekst možete pročitati na linku OVDJE.