Ljudi u Njemačkoj uplašeni zbog uspjeha desnih i lijevih eksremističkih stranaka
U njemačkoj saveznoj pokrajini Saska-Anhalt su 6. septembra održani izbori za pokrajinski parlament. Veliki pobjednik bila je desničarski orijentirana stranka AfD (Alternativa za Njemačku), koja je osvojila 43,8 posto glasova – više nego ikada prije.
Još nije jasno ko će upravljati pokrajinom jer AfD nema apsolutnu većinu. No riječ je o uvjerljivoj pobjedi AfD-a, čiji pokrajinski ogranak u Saskoj-Anhaltu njemački Ured za zaštitu ustavnog poretka klasificira kao desno ekstremistički, a to zabrinjava mnoge Nijemce.
Dan nakon izbora njemački kancelar Friedrich Merz iz konzervativnog CDU-a rekao je da je izbornim rezultatima „duboko šokiran“.
Švedska u Zenicu stiže bez prve zvijezde: Napadač Liverpoola zbog povrede ne igra protiv Zmajeva
„Jučer se nije promijenilo samo nešto u Saskoj-Anhaltu, nego u cijeloj Njemačkoj“, kazao je on tada. Merzov CDU izgubio je više od polovice svog udjela u glasovima u odnosu na posljednje pokrajinske izbore u Saskoj-Anhaltu. CDU je pao s 37,1 posto 2021. godine na 17,2 posto 2026. godine.
Dvije sedmice kasnije, na pokrajinskim izborima u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju 20. septembra, CDU nije uspio prijeći ni izborni prag od pet posto potreban za ulazak u parlament. To se CDU-u dogodilo prvi put u historiji; u ovoj sjeveroistočnoj njemačkoj pokrajini osvojio je samo 4,9 posto glasova. Najjača stranka ponovno je bila AfD s 38,2 posto.
Rast krajnje desnice u Njemačkoj: Zašto AfD nema istu podršku u cijeloj zemlji?
Istoga dana u gradu-pokrajini Berlinu na izborima je pobijedila socijalistička Ljevica i vjerovatno će upravljati glavnim gradom Njemačke. U Berlinu je CDU bio druga najjača stranka, a AfD je završio na trećem mjestu.
Nijemci zabrinuti zbog uspona krajnje desnice i krajnje ljevice
Ovi pokrajinski izbori pokazuju da stranke na krajnjim polovima političkog spektra u Njemačkoj jačaju. Zemlja ima iskustva i s ekstremno desnim i ekstremno lijevim vlastima: nacistima koji su Njemačku uvukli u Drugi svjetski rat te Socijalističkom jedinstvenom strankom Njemačke (SED) koja je vladala tadašnjom Istočnom Njemačkom (DDR) od 1949. do 1989. godine.
Povratak ekstremnoj politici je za neke ljude zastrašujući. U reprezentativnom mjesečnom istraživanju pod nazivom „Što brine svijet?“ istraživački institut Ipsos utvrdio je da je gotovo petina Njemica i Nijemaca (18 posto) zabrinuta zbog porasta ekstremizma u zemlji. To je pokazalo ispitivanje oko 1.000 osoba u dobi od 16 do 74 godine provedeno u martu i aprilu 2026.
Općenito su ljudi u Njemačkoj zabrinuti zbog smjera u kojem se njihova zemlja kreće. U istraživanju Ipsosa njih 82 posto reklo je da smatraju da se Njemačka kreće u pogrešnom smjeru.
Kako izmjeriti raspoloženje u zemlji
Pitati ljude o njihovim strahovima ili brigama samo je jedan od načina da se procijeni raspoloženje u zemlji. No postoji puno načina za mjerenje politički relevantnih emocija među stanovništvom.
Kerstin Pahl, istraživačica na Institutu Max Planck za istraživanja obrazovanja u Berlinu, rekla je za DW da mogućnosti uključuju kvantitativna i kvalitativna istraživanja, kao i analizu internetskog diskursa i sadržaja koji ljudi dijele na društvenim mrežama. Raspoloženje u zemlji moguće je iščitati i promatranjem izražavanja emocija u stvarnom životu, primjerice na javnim protestima i demonstracijama.
Izborni potres u Njemačkoj: AfD osvojila najviše glasova, ali neće u vlast
Istraživačicama i istraživačima poput Pahl zanimljivo je i kako politička pitanja mogu postati simbolom nečega što nadilazi njihovo materijalno ili činjenično značenje. „Ljudi mogu lošu infrastrukturu u svojoj regiji vidjeti ne samo kao dokaz nedostatka ulaganja nego i kao znak da su ih njihovi čelnici zaboravili“, rekla je Pahl.
Nestajanje poštovanja: politički protivnici postaju neprijatelji
Na površini vidimo da ekstremističke stranke osvajaju sve veći udio glasova. Ispod toga se kriju dvije vrste društvene polarizacije: afektivna i ideološka polarizacija.
„Afektivna polarizacija jest sve veća mržnja prema političkom protivniku. U većini istraživanja se to proučavalo u kontekstu Sjedinjenih Američkih Država, među pristašama Demokratske i Republikanske stranke“, rekla je za DW Eva Walther, voditeljica odjela za socijalnu psihologiju na Univerzitetu u Trieru na zapadu Njemačke. „Kada se to događa na nivou stranaka, to je problem.“
Berlinski Mamdani: Ko je Elif Eralp, buduća gradonačelnica Berlina?
Političari različitih stranaka često moraju sarađivati i postići kompromise. Ne moraju se međusobno voljeti, ali trebali bi se odnositi jedni prema drugima s poštovanjem, rekla je Walther. „Kada taj stav međusobnog poštovanja počne nestajati, to je problem za demokratiju“, dodala je.
Ideološka polarizacija: Koji je problem najveći i najhitniji?
Drugi fenomen, ideološka polarizacija, nastaje kada se društvo podijeli u jasno odvojene grupe na temelju pitanja koja ljudi smatraju najvećim problemom. Naprimjer, mnogi ljudi desno od političkog centra u Njemačkoj smatraju migraciju najvećim problemom, dok mnogi ljudi lijevo od političkog centra kao najveći problem navode klimatsku krizu.
Kada se istodobno pojavi više različitih kriznih situacija, poput migracija i klimatskih promjena, istraživači govore o „polikrizi“. Polikrize pojačavaju ideološku polarizaciju i dodatno otežavaju društvima pronalaženje zajedničkog puta naprijed. „Trenutno se klimatska kriza preklapa s krizom cjenovno pristupačne energije, koja je više ekonomski problem“, rekla je Walther.
Donja Saksonija pokazala drugačiju sliku Njemačke: AfD jeste rastao, ali još nije ni blizu istoka
U očima onih kojima je klimatska kriza najhitnije pitanje, od fosilnih goriva bi trebalo odustati što je prije moguće. No za one koji su najviše zabrinuti zbog cjenovno pristupačne energije, oslanjanje isključivo na obnovljive izvore energije nepotrebno bi povećalo cijene.
Ljudi žele da političari njihove probleme shvataju ozbiljno
Vjerovanje da je političar sposoban i spreman uhvatiti se ukoštac s velikim izazovima i djelovati, važan je faktor u tome koliko ljudi vjeruju demokratiji. No upravo to čini istovremene krize teškima za upravljanje: bez obzira na to koje probleme političari pokušaju prvo riješiti, jedan dio stanovništva bit će razočaran. „Polikrize političarima otežavaju djelovanje, što znači da ljudi imaju manje povjerenja u to da političari mogu riješiti probleme koji su njima važni“, rekla je Walther.
Desno ekstremističke stranke, međutim, nastoje „zadovoljiti ljude dajući im pojednostavljene odgovore na složene probleme“, dodala je Walther. To ljude navodi na uvjerenje da ekstremistički političari mogu riješiti njihove probleme - što zauzvrat dovodi do sve veće polarizacije.
No prema Walther, političari demokratskih stranaka mogu učiti iz kliničkih istraživanja kako bi se uhvatili ukoštac s tom dilemom. „Kada osobu nešto boli i ode doktoru, važno je da doktor prepozna njezinu bol“, rekla je.
Njemačka Ljevica odbacila optužbe Izraela za antisemitizam
Čak i ako doktor ne može odmah riješiti problem i ukloniti bol, ključno je pokazati da ozbiljno shvata problem i pacijenta. Isto vrijedi i za političare. „Ljudi žele da ih se vidi, stoga je važno da političari jasno pokažu da vide i razumiju njihove probleme“, rekla je Walther. „Njihove potrebe moraju biti prvi prioritet u njihovom svakodnevnom radu.“
Bilo da doktor iznevjeri pacijente ili političari iznevjere birače, i pacijenti i birači vjerovatno će vrisnuti - a to je signal kojega svi vidimo i čujemo.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
