Strah od rasta Putinovih apetita: 'Moguća invazija na tri NATO zemlje. Oružje je skriveno u enklavi'

Estonski predsjednik Alar Karis rekao je za Kyiv Independent da je 'ruska obavještajna služba posvuda, kao i njena propaganda', objašnjavajući da su prisutni ne samo u Estoniji, već u cijelom svijetu.

Ukrajinski portal piše da se Rusija aktivno miješa u unutrašnje poslove baltičkih država, pojačavajući napetosti između zemalja.

Svoje navode potkrijepili su primjerom profesora iz Estonije kojeg je u januaru uhvatila Estonska služba za unutrašnju sigurnost, pod sumnjom da je ruski špijun, zbog čega je bio osuđen na šest godina zatvora.

Trending

Intervju | Adelisa Saračević, mezzosopranistica: "Lik Grubače je bio motivacija za pripremu opere"

"Stvari u ovom trenutku ponovno izlaze na površinu, na vrlo dramatičan način" rekla im je Elisabeth Braw, viša saradnica u Atlantic Councilu. U nacrtu dekreta objavljenog na web stranici Kremlja u maju, navodi se da će Rusija jednostrano prekrojiti morsku granicu s Litvom i Finskom u Baltičkom moru.

Dan kasnije, nacrt je nestao sa stranice, bez objašnjenja. Litvanski ministar vanjskih poslova, Gabrielius Landsbergis, situaciju smatra 'očitom eskalacijom protiv NATO-a i EU'. Dan nakon toga, nestale su i bove na rijeci Narvi koje razdvajaju ruski i estonski teritorij. Estonska premijerka Kaja Kallas opisala je to kao "granični incident" i rekla da se istražuje.

Lithuania’s FM @GLandsbergis tells @IsaCNN: After Ukraine's victory, how should we stop Russia attacking again? In Lithuania, we see clearly that the only security guarantee that really works is Article 5.

▶️ Full interview on @CNN in the link below.pic.twitter.com/zt3jN9NXTh

— Embassy of Lithuania in DC | #StandWithUkraine (@LTembassyUS) September 25, 2024

"Vidimo dosta promjena na Baltiku. Pokušavamo uvjeriti naše ljude da troše više na odbranu, grade tvornice, više surađuju s Ukrajinom i uče što mogu, jer smatramo da ako Ukrajina nije u stanju zaustaviti Ruse, onda neće stati i ko zna šta će se sljedeće dogoditi", rekao je Landsbergis ekskluzivno za Kyiv Independent.

Latvijski ministar obrane Andris Spruds dodao je da su trenutno u 'hibridnom sukobu sa susjedom'. Rusiju se također već duže od desetljeća optužuje da je namjerno ometala GPS sisteme u komercijalnim avionima, ali incidenti iznad regije Baltičkog mora u posljednjih nekoliko mjeseci naglo su porasli, navodi Kyiv Independent.

Neki su incidenti rezultirali time da su se avioni morali okrenuti i vraćati usred leta. Opisujući fenomen ranije ove godine, Landsbergis je rekao da "postaje preopasan za ignorisanje". Iako je gotovo nemoguće definitivno dokazati tko je odgovoran za ometanje GPS-a, ometač blokira signal od točke na kojoj je postavljen do udaljenosti od 350 kilometara.

U maju je najnovija članica NATO-a, Švedska, izdala upozorenje. Micael Byden, vrhovni zapovjednik švedskih oružanih snaga, rekao je da Putin možda teži dominaciji nad Baltičkim morem i da je "bacio oko" na švedski otok Gotland, čiji je položaj od vitalne strateške važnosti.

Napomenuo je da 'ko kontroliše Gotland, kontrolira i Baltičko more'. Osim što ima izravan pristup Baltičkom moru, Rusija također ima Kalinjingrad, manji komad zemlje između Poljske i Litve. Njihova Baltička flota ima sjedište i glavnu bazu u Kalinjingradu, s drugom bazom u Baltijsku.

27.09.24. 11:45

Boris Pistorius: 'Ukrajina je samo početak za Putina, spremni smo postati stub odbrane od Rusije'

Stručnjaci vjeruju da je Kalinjingrad zapravo rusko skladište oružja, odakle im stiže mnogo vojne operativne opreme koja je trenutno u upotrebi. Kako piše Kyiv Independent, trenutno mišljenje dužnosnika o planovima Rusije variraju od eskalacije hibridnog rata do izravne namjere da se izvrši invazija na Estoniju, Latviju i Litvu, što vlasti spomenutih država "dobro znaju".

"NATO bi mogao nadvladati Rusiju, ali oni na to ne računaju. Računaju na demokratsku slabost, nesposobnost odlučivanja i razlike u mišljenjima", rekao je Landsbergis ekskluzivno za ukrajinski portal.

Zapadni i NATO dužnosnici već su upozoravali zbog ekspanzionističkih ambicija Rusije izvan Ukrajine. Danski ministar obrane, Troels Lund Poulsen, rekao je u februaruda bi Rusija mogla napasti zemlju NATO-a "u roku od tri do pet godina". Dan kasnije, njemački general rekao je da bi zemlja trebala biti spremna za rat s Rusijom u sljedećih pet godina. Baltičke države mogle bi se naći na nišanu ovih scenarija, smatra Kyiv Independent.