Stoltenberg: Dijalog s Rusijom nije lagan, podržavamo BiH na putu ka NATO-u

Generalni sekretar Sjevernoatlanskog saveza (NATO) Jens Stoltenberg izjavio je da je ta organizacija prisutna u Turskoj u svrhu podrške toj zemlji te je pozvao sve saveznike da pruže još više razumijevanja i podrške Turskoj, javlja Anadolu Agency (AA).

Stoltenberg će sutra putovati u zvaničnu posjetu Ankari, a danas je u Briselu u intervjuu za AA istakao kako je Turska važan i strateški saveznik u NATO-u.

Ističući kako je cilj njegove posjete priprema predstojećeg julskog samita NATO-a, Stoltenberg je kazao da će o nizu važnih regionalnih i globalnih pitanja razgovarati na sastancima s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, šefom turske diplomacije Mevlutom Cavusogluom i ministrom odbrane te zemlje Nurettinom Caniklijem.

Jedna od tema Stoltenbergovih razgovora u Ankari bit će pripreme za misiju obuke iračkih snaga sigurnosti koju NATO priprema.

Na upit novinara da komentira opći dojam u javnosti o nepostojanju adekvatne podrške NATO-a u borbi protiv terorizma koju Turska vodi, Stoltenberg je kazao da je NATO savez 29 država koje pokazuju međusobnu solidarnost, baš kao i u slučaju borbe protiv terorizma.

“Turska je važna za NATO, a i NATO je važan za Tursku. Savez znači svi za jednog, jedan za sve. Mi pružamo Turskoj određenu pomoć. Tamo su još italijanske i španske raketne baterije Patriot i SAMP-T, a i naši AWACS-i vrše izviđačke letove iznad Turske. NATO je prisutan u Turskoj u svrhu podrške, a pozivam i ovom prilikom sve saveznike da ta podrška i razumijevanje budu još veći“, kazao je Stoltenberg.

Podsjetivši da Turska prije dvije godine bila suočena i s pokušajem vojnog udara, Stoltenberg je kazao da niti jedna druga članica NATO-a nije suočena sa terorističkom prijetnjom sa kojom se Turska suočava.

“Turska daje veliki doprinos NATO-u. Učestvuje u mnogim misijama, poput Afganistana i Kosova, a Turska ima ključnu ulogu u borbi protiv terorističke organizacije ISIS“, kazao je Stoltenberg.

Na upit da komentira i operaciju “Maslinova grana“ koju turske snage provode na sjeverozapadu Sirije, Stoltenberg je kazao da Turska ima opravdane i legitimne sigurnosne zabrinutosti te je dodao da Turska kao najveća žrtva terorizma treba ukloniti te prijetnje.

“Uporedo s tim, zadovoljni smo transparentnošću koju Turska pokazuje tokom operacije. Do sada je NATO izvještavan o svim vojnim i humanitarnim aktivnostima koju Turska provodi u regiji Afrin“, kazao je Stoltenberg.

Jučer je u Briselu NATO održao sjednicu o situaciji u Siriji s akcentom na napade koje su SAD, Francuska i Velika Britanija izvele dan ranije u Siriji.

Stoltenberg je kazao da su te tri članice NATO-a došle do saznanja da je sirijski režim odgovoran za upotrebu hemijskog oružja u napadu u Dumi i da su o vojnoj intervenciji prethodno izvijestili rukovodstvo Saveza.

“Sve članice NATO-a su u potpunosti podržale tu intervenciju i potvrdile da upotrebi sile u tom slučaju nije bilo alternative. Najoštrije osuđujemo upotrebu hemijskog oružja i takvi napadi ne mogu ostati nekažnjeni. NATO pomno prati razvoj situacije u Siriji“, kazao je Stoltenberg.

Na upit da li saradnja NATO-a i Evropske unije u oblasti sigurnosti može imati neke negativne uticaje na članice Saveza koje istodobno nisu i članice Unije, Stoltenberg je kazao da te dvije organizacije nisu alternativa jedna drugoj, već da jačanje sigurnosti predstavlja zajednički cilj.

“Ne treba zaboraviti da će po izlasku Velike Britanije iz Evropske unije više od 80 posto prihoda NATO-a dolaziti iz nečlanica Unije. Jasno je da bez savezništva s tim zemljama nema ni jakog sistema odbrane Evrope. Na sjeveru je Norveška, južno Turska, a na zapadu su važne članice NATO-a poput Kanade i SAD-a. Sve to pokazuje da jača odbrana Evrope ne može biti alternativa NATO-u“, kazao je Stoltenberg.

Osvrnuvši se i na odnose između NATO-a i Rusije, Stoltenberg je kazao da dijalog s Rusijom nije lagan, ali da zato i jeste toliko važan.

“Taj dijalog je posebno važan u ovom periodu rastućih tenzija. Rusija je naš susjed i nikuda ne ide. Zato je NATO otvoren za uspostavu dijaloga s Rusijom“, kazao je Stoltenberg.

Komentirajući politiku otvorenih vrata NATO-a, Stoltenberg je kazao kako je ona i dalje na snazi, a da je za to najbolji dokaz prijem Crne Gore u punopravno članstvo.

“Nastavljamo raditi s Bivšom Jugoslovenskom Republikom Makedonijom, Bosnom i Hercegovinom i Gruzijom. Podrškom tim zemljama koje žele postati članice NATO-a doprinosimo u ostvarenju njihovih auro-atlanskih ciljeva. Međutim, još uvijek je rano govoriti o konkretnim odlukama“, zaključio je Stoltenberg.