"Što više satanizujemo Putina, emocije preuzimaju primat - teže za NATO"

„Sankcije dugoročno nanose štetu, ali nikada ne mogu kratkoročno da promjene fakte na ratištu. One moraju sankcionisanoj strani da ponude podsticaj da promijeni neprihvatljivo ponašanje“, kaže kanadska politikologinja Dženis Gros Štajn, govoreći o ratu u Ukrajini i reakciji Zapada.

Šta ćemo preduzeti ako Putin okonča borbena dejstva? Ukidamo li onda sve sankcije ili samo one najteže? Takvi podsticaji su suština svakog režima sankcija, ali se trenutno potpuno gube iz vida“, kritikuje Štajn u razgovoru za onlajn izdanje njemačkog nedjeljnika Cajt.

Štajn, poznata ekspertkinja za međunarodne odnose i rešavanje konflikata i osnivačica „Munkove škole globalnih poslova“ na Univerzitetu u Torontu, navodi da Zapad mora da pregovara sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. „A što ga više satanizujemo, što više naše emocije preuzimaju primat, to će teže biti za NATO da stvori prostor za pregovore", piše DW.

Trending

Potvrđena optužnica: Objavljena imena bivšeg policajca i 14 drugih koji su prodavali drogu u BiH

Prema njenim riječima, Putin možda vjeruje da je u istorijskoj misiji „ujedinjenja izvorno ruskih naroda“.

„Ali i šefovi država sa ogromnim ambicijama mogu da potpadnu pod pritisak. Putin vidi pukotine u sistemu. Njegovi najbliži saradnici brinu zbog posljedica ovog rata u samoj Rusiji. Niti je Putin sasvim odsječen od realnosti niti je imun na štetu koju ovaj rat nanosi njegovom ugledu u Rusiji, ako se ovako loše nastavi.“

Dvije moralne zapovijedi

Pitanje je, navodi politikologinja, koliko daleko je Putin spreman da ide. Jer, još nikada Zapad nije iskusio direktni sukob sa nuklearnom silom u čijoj vojnoj doktrini je i opcija upotrebe taktičkih atomskih bombi.

„Bilo bi nadmjeno tvrditi da je to samo blef. Niko ne zna šta je u glavi predsjednika Putina osim Putina samog“, dodaje Štajn.

Dobro je, kaže, što NATO šalje odbrambeno oružje Ukrajini, ali je i pametno da se ne miješa više od toga.

„Jer, imamo najmanje dva moralna izazova istovremeno. Jedan je kako pomoći žrtvama brutalnog napadačkog rata, dakle Ukrajincima“, kaže ona.

„Druga moralna zapovijed je pak da se rat ograniči i izbjegne smrt stotina hiljada ljudi u Rusiji i Evropi.“

Na pitanje da li pritisak javnosti na Zapadu tjera NATO u konfrontaciju, ona kaže da je pritisak zaista ogroman:

„Ali političari imaju zadatak da prosvjetle javnost. Moraju da objasne ljudima koliko brzo jedan rat može da pređe u sasvim drugi red veličine. Prvi svjetski rat počeo je konfliktom Austrije i Srbije na ljeto 1914. U septembru je od toga postao svjetski rat.“