Stiglo šokantno upozorenje stručnjaka: "Rizik od rata u Europi je stvaran, na ovo niste spremni"

Kada se prošlog mjeseca u Whitehallu, sjedištu britanske vlade, okupila grupa stručnjaka za odbranu kako bi raspravljali o tome koliko su Ujedinjeno Kraljevstvo i njegovi saveznici spremni za rat koji bi, prema njihovom mišljenju, mogao uslijediti u narednih nekoliko godina, njihov zaključak bio je prilično sumoran: nisu spremni.

Ljudi okupljeni na konferenciji, koju je organizirao londonski think tank Royal United Services Institute (RUSI), bili su stručnjaci s unutarnjim informacijama.

Među njima su bili sadašnji i bivši članovi oružanih snaga, dužnosnici vlade i NATO-a, istraživači te profesionalci iz obrambene industrije, čija razmišljanja se temelje na široko prihvaćenoj procjeni obavještajnih službi da se Rusija priprema za mogućnost direktnog sukoba s Europom, piše CNN.

Trending

U džamijama širom BiH vjernici obilježili Lejletu-r-Regaib: "Noć želje, nade i optimizma"

Jedini način da se to spriječi, kažu, jest osigurati da, ako rat izbije, Europa pobijedi. Ključno je više ulagati u kronično podfinandiranu europsku odbranu, ali stručnjaci za sigurnost sve češće upozoravaju da je potrebno i veliko mijenjanje načina razmišljanja u cijeloj Europi. Vrijeme je, kažu, da europske vlade uključe svoje građane i jasno im poruče da je prošlo vrijeme kada je Europa mogla ignorirati prijetnju rata.

"Mislim da postoje naznake da su društva spremna za ovaj razgovor, ali također vidimo vlade koje još uvijek nisu dovoljno samouvjerene da ga vode sa svojim građanima", rekao je Sam Greene, profesor ruskih politika na King’s Collegeu u Londonu i stručnjak za demokratsku otpornost.

Postoji sve veći konsenzus među stručnjacima da Rusija već vodi hibridni rat protiv Zapada provodeći sabotaže te unoseći kaos i dezinformacije u domaće političke rasprave. Pokazuju na brojne dokaze, uključujući ponovljene ulaske ruskih aviona i dronova u zračni prostor NATO-a, ometanja GPS-a u Baltiku, kampanje dezinformacija i sabotaže kritične infrastrukture u više zemalja, što su istraživanja povezala s ruskim tajnim službama.

Rusija je dosljedno odbacivala svaku umiješanost. Greene je rekao da su ti napadi već promijenili stavove mnogih u Europi, čak i ako neki političari još nisu spremni izravno ih nazvati hibridnim ratom.

"Mislim da su ljudi uplašeni, osobito kako to postaje vidljivije", rekao je. "Vidimo dronove oko zračnih luka i raste osjećaj da je samo pitanje vremena kada će jedan od tih dronova srušiti putnički avion."

Strah na Baltiku

Iako Moskva još nije izvršila izravne napade na saveznike NATO-a u Europi, stručnjaci kažu da je to dijelom zato što Rusija zna da ne bi mogla pobijediti savez s trenutnim kapacitetima. No. postoji sve više znakova da bi se to u budućnosti moglo promijeniti. Glavni sekretar NATO-a Mark Rutte upozorio je ranije ove godine da bi Rusija mogla biti spremna upotrijebiti vojnu silu protiv NATO-a unutar pet godina.

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul ponovio je to upozorenje prošlog mjeseca, navodeći da njemačke obavještajne službe vjeruju kako Moskva "održava otvorenu mogućnost rata protiv NATO-a najkasnije do 2029."

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je početkom decembra da Rusija ne planira rat s Europom, ali da "ako Europa iznenada odluči krenuti u rat protiv nas i započne, mi smo spremni odmah."

Prije 2 dana

Umjesto 1.600 KM, sada daju 5.000 KM: SAD utrostručile "poklon" za dobrovoljni odlazak iz zemlje

Konsenzus među baltičkim državama jest da bi napad na njih mogao uslijediti već za tri godine. Kada su istraživači Belfer Centra za znanost i međunarodne poslove na Harvard Kennedy School proučavali upozorenja i predviđanja različitih dužnosnika o ruskoj spremnosti i volji za pokretanje rata protiv NATO-a, ustanovili su da se najčešće spominju godine 2027. i 2028. Prepoznavanje ove prijetnje navelo je NATO da razvije planove za obranu protiv moguće ruske agresije na Baltik.

No, stručnjaci upozoravaju da planovi saveza nisu dovoljno realni.

"Postoji plan, s brojkama. Ali vlade ne poduzimaju potrebne korake da ga provedu. Još uvijek planiramo na temelju stvari koje ne postoje", rekao je Jack Watling, viši istraživač u RUSI-ju.

Istaknuo je rizik pokušaja strukturiranja obrambenog odgovora temeljenog na "listi želja" umjesto na realnosti. Britanska vlada ranije ove godine zamolila je troje istaknutih stručnjaka, bivšeg šefa NATO-a Georgea Robertsona, generala Richarda Barronsa, bivšeg komandanta Zajedničkog zapovjedništva, i Fionu Hill, bivšu stariju direktoricu u Vijeću za nacionalnu sigurnost SAD-a, da provedu strateški pregled britanske odbrane.

Trojac je vladi predstavio priručnik o koracima potrebnim za spremnost za rat. Barrons je rekao da Ujedinjeno Kraljevstvo mora preispitati otpornost svoje infrastrukture, ojačati oružane snage, rezerve i civilnu obranu, te ulagati u zdravstveni sustav, industriju i gospodarstvo kako bi omogućilo brz prijelaz u ratni režim. Iako se Ujedinjeno Kraljevstvo kreće u pravom smjeru, trenutačnim tempom zemlji bi trebalo oko 10 godina da bude spremna za rat, prenosi Dnevno.

"A naše analize i naši saveznici nam govore, možda imate tri do pet godina… pa je ovo pitanje volje, društvene koliko i političke, a zatim kompetencije. Možda moramo bolje", rekao je.

Europljani nisu spremni

Mnoge europske prijestolnice, uključujući London, posljednjih su desetljeća gotovo ignorirale odbranu. Budući da na kontinentu od 1945. nije bilo većih izravnih vojnih sukoba, Europa je uživala u najduljem razdoblju kontinuiranog mira u stoljećima. Ova desetljeća relativnog mira donijela su značajan "mirni dobitak".

Prije 3 dana

Ruski general poginuo u eksploziji automobila, iz Moskve optužili Ukrajinu

Vlade su mogle trošiti novac na socijalne programe umjesto obrane, čineći živote običnih Europljana ugodnijima, dok su se oslanjali na SAD da dođe u pomoć ako zatreba. Zatim su uslijedila dva oštra buđenja: američki predsjednik Donald Trump, koji je jasno dao do znanja saveznicima u NATO-u da se više ne mogu toliko oslanjati na SAD, i Ruska invazija na Ukrajinu u punom opsegu.

Ovo preokretanje statusa quo potaknulo je većinu europskih članica NATO-a da povećaju obrambenu potrošnju. Prema podacima NATO-a, 31 od 32 članice ove godine bi trebalo postići cilj izdvajanja 2% BDP-a za obranu. Članice NATO-a su u junu dogovorile povećanje cilja na 5% BDP-a do 2035.

Međutim, mnogi analitičari sumnjaju u ostvarivost tog cilja, osobito jer se većina europskih zemalja suočava s finansijskim pritiscima čak i bez razmišljanja o velikom povećanju obrambenih izdataka. Nekoliko Eurobarometrovih istraživanja javnog mišljenja ove je godine pokazalo da je velika većina Europljana, 78%, zabrinuta zbog obrane i sigurnosti EU-a u sljedećih pet godina. Trećina ljudi smatra da obrana treba biti među prioritetima trošenja sredstava.

Unatoč tome, general Fabien Mandon, šef francuskih oružanih snaga, izazvao je prošlog mjeseca negodovanje kada je upozorio francusku javnost da se zemlja mora pripremiti za moguće buduće gubitke u slučaju ruske agresije, rekavši da Francuska mora "prihvatiti gubitak svoje djece" kako bi "zaštitila ono što jesmo".

Prije 1 dan

Nova eksplozija u Moskvi blizu mjesta gdje je ubijen ruski general: Poginula dva policajca

Robin Potter, saradnik akademije u britanskom think tanku Chatham House, rekao je da se spremnost ljudi širom Europe da razumiju prijetnju i sudjeluju u njenom suzbijanju znatno razlikuje.

"Ako ste na istoku, možda u neposrednoj blizini Rusije, ako ste u Poljskoj ili baltičkim državama, prijetnja je vrlo stvarna i poduzimaju mnogo više mjera u pogledu javnih skloništa jer smatraju da je rizik zračnog napada veći", rekao je Potter te dodao da građani koji imaju dublje povjerenje u institucije svoje zemlje vjerojatnije prihvaćaju žrtve za opće dobro.