Sporazum o smanjenju nuklearnog naoružanja

Sljedeće sedmice američki predsjednik Barack Obama se u Moskvi sastaje s ruskim kolegom Dimitrijem Medvjedevim. Jedno od pitanja na dnevnom redu američko-ruskog summita je novi bilateralni sporazum o smanjenju strateških arsenala, koji treba zamijeniti sličan sporazum postignut 1991, a važenje mu ističe krajem ove godine.

Američki i ruski predsjednik dogovorili su se o obnovi pregovora o sporazumu START-1 početkom aprila, prilikom susreta u Londonu. Nekoliko dana kasnije, predsjednik Barack Obama je u Pragu rekao i ovo: "Kako bi smanjili naše nuklearne arsenale, pregovarat ćemo s Rusima o sporazumu koji bi to regulirao. Predsjednik Medvjedev i ja počeli smo o tome razgovarati u Londonu i nastojat ćemo da do kraj godine postignemo sporazum koji će biti ratificiran, a istovremeno da bude i dovoljno hrabar iskorak u kontroli naoružanja."

Prvi sporazum START-1 bio je dogovaran osamdesetih, a potpisan je 1991. Na snagu je stupio 1994. godine. Ovaj dokument ima više od hiljadu stranica i predstavlja jedan od nasloženijih međunarodnih sporazuma.

O njegovoj važnosti govori Daryll Kimball iz ne-vladine organizacije Arms Control Association: "Potpisan je u trenutku kada se raspadao Sovjetski savez, na kraju hladnog rata. 1991. Sjedinjene Države i Rusija su, svaka, imale po 10 hiljada nuklearnih bojevih glava. 2001. godine – svaka je zemlja imala oko šest hiljada. Sporazum također ograničava broj raketnih projektila odnosno bombardera koji te nuklearne glave mogu ponijeti, na oko hiljadu i 600 na svakoj strani. Tu je i detaljan sustav inspekcije i verifikacije – s oko 12 vrsta različitih posjeta nuklearnim objektima. Sporazum također specificira razmjenu podataka o nuklearnim arsenalima."

2002. Sjedinjene Države i Rusija postigle su sporazum o daljnjem smanjivanju arsenala – prema njemu do 2012. broj nuklearnih glava treba se smanjiti između hiljadu i 700 do dvije hiljade i 200. Predsjednici Obama i Medvjedev nadaju se da će na summitu u Moskvi, koji se održava od 6. do 8. srpnja dogovoriti daljnja smanjenja. Daryll Kimball kaže da nije samo važno smanjiti broj nuklearnih glava: "Sjedinjene Države imaju oko dvije hiljade i 200 bojevih glava, Rusija između dvije i tri hiljade. Mnoga od tih oružja nalaze se u stanju pune spremnosti i mogu se lansirati u roku od nekoliko minuta. Takva pozicija – puna spremnost – u neskladu je sa sadašnjim odnosima između dvije zemlje, koji su bolji nego što su bili za hladnog rata."

David Kramer, bivši visoki dužnosnik američke diplomacije za vrijeme mandata Georgea Busha, govori o razlikama između Washingtona i Moskve: "Razlike se odnose na sudbinu demontiranih nuklearnih glava, kao i uskladištenje raketnih projektila koji su te nuklearne glave trebali ponijeti. Iako je sporazum ratificiran u obje zemlje, prema tome i obvezujući, postoje razlike kada dođe do brojanja nuklearnih glava. Što je nuklearna glava i šta se s njom čini nakon njezine demontaže – treba li ih uništiti ili ih treba staviti u skladište? Zbog toga se još uvijek raspravlja o tačnom brojnom stanju nuklearnih glava. Kada je riječ o budućem sporazumu, postavlja se i pitanje koliko se nisko može ići. Govori se o hiljadu i 500 nuklearnih glava, sa svake strane. Neki žele i manji broj."

Ne zna se još hoće li Moskva uspjeh pregovora o novom krugu smanjivanja nuklearnih arsenala povezati s najavljenim postavljanjem američkog anti-raketnog štita u Središnjoj Europi. Sjedinjene Države tvrde da ta dva pitanja nisu povezana. David Kramer smatra da je, u konačnici, novi sporazum o smanjenju strateških arsenala potrebniji Moskvi nego Washingtonu: "Kvaliteta ruske nuklearne infrastrukture je sve gora, oni je nisu u stanju održavati – to je prvi razlog. Drugi razlog je ovo: ako počne nova utrka u naoružavanju – za što se nitko ne zalaže – Rusija se ne može s nama natjecati. Zbog toga, njima je u interesu da se razina strateških arsenala, i naših i njihovih, smanji."

Američki analitičari primjećuju da je za pregovore ostalo malo vremena. Iako stari START-1 ističe 5. decembra, novi se mora zaključiti do kraja augusta,  kako bi ga na jesen ratificirali američki Senat i ruski Parlament.

voanews.com/radiosarajevo.ba